01/02/2013
Predstavljene preporuke Europske komisije za Hrvatsku
U zagrebačkom hotelu Sheraton proteklog je četvrtka održana prezentacija preporuka Europske komisije za Hrvatsku u okviru novog proračunskog razdoblja 2014. - 2020.
Sastanku su, osim potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra regionalnog razvoja i fondova EU Branka Grčića te predsjednika hrvatskog Sabora Josipa Leke, nazočili i članovi Europske komisije: g. Normunds Popens, zamjenik generalnog direktora Opće uprave za regionalnu i urbanu politiku, g. Zoltan Kazatsay, zamjenik generalnog direktora Opće uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje, g. Pedro Tarno, voditelj odjela Opće uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj te gđa. Monique Pariat, direktorica Opće uprave za ribarstvo.
Članovi Europske komisije identificirali su četiri glavna izazova pred kojima se Hrvatska trenutno nalazi: nedovoljno ulaganje u znanost, edukaciju i istraživanje, niska stopa sudjelovanja na tržištu rada, potreba zaštite okoliša te potreba povećanja učinkovitosti javne uprave i većeg stupnja uključenosti civilnog društva.
U spomenutom proračunskom razdoblju 2014. -2020. upravo će fondovi Europske unije biti glavni pokretači investicija u Hrvatskoj. Stoga su u sklopu prezentacije članovi Europske komisije predstavili svoje preporuke koje se temelje na utvrđenim prioritetima unije: ulaganje u znanost, smanjenje stakleničkih plinova, korištenje obnovljive energije, povećanje energetske učinkovitosti te postizanje cilja od 75 postotne zaposlenosti stanovnika u dobnoj skupini od 20 do 64 godine.
Ulaganje u inovacije i specijalizaciju, modernizaciju poduzetništva i poduzeća, ulaganje u promet, mobilnost i ICT, lifelong learning, unapređenje socijalnih i zdravstvenih usluga, zbrinjavanje otpada i gospodarenje vodama te jačanje kapaciteta administracije samo su neki od prioriteta ulaganja o kojima je bilo riječi na prezentaciji.
U okviru prezentacije, izlaganje su održali i dužnosnici nadležnih ministarstava koji su istaknuli važnost strateškog planiranja na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini te su predstavili programe teritorijalne suradnje koji će u novom proračunskom razdoblju biti na raspolaganju Hrvatskoj: bilateralni programi Mađarska - Hrvatska, Slovenija - Hrvatska i Italija - Hrvatska, zatim suradnja sa zemljama ne-članicama Europske unije u okviru programa Croatia Gateway (Hrvatska, Srbija, BiH i Crna Gora) te transnacionalna suradnja u okviru programa Mediterannean, Danube, South East Gateway i Central Europe.
Sastanku su, osim potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra regionalnog razvoja i fondova EU Branka Grčića te predsjednika hrvatskog Sabora Josipa Leke, nazočili i članovi Europske komisije: g. Normunds Popens, zamjenik generalnog direktora Opće uprave za regionalnu i urbanu politiku, g. Zoltan Kazatsay, zamjenik generalnog direktora Opće uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje, g. Pedro Tarno, voditelj odjela Opće uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj te gđa. Monique Pariat, direktorica Opće uprave za ribarstvo.
Članovi Europske komisije identificirali su četiri glavna izazova pred kojima se Hrvatska trenutno nalazi: nedovoljno ulaganje u znanost, edukaciju i istraživanje, niska stopa sudjelovanja na tržištu rada, potreba zaštite okoliša te potreba povećanja učinkovitosti javne uprave i većeg stupnja uključenosti civilnog društva.
U spomenutom proračunskom razdoblju 2014. -2020. upravo će fondovi Europske unije biti glavni pokretači investicija u Hrvatskoj. Stoga su u sklopu prezentacije članovi Europske komisije predstavili svoje preporuke koje se temelje na utvrđenim prioritetima unije: ulaganje u znanost, smanjenje stakleničkih plinova, korištenje obnovljive energije, povećanje energetske učinkovitosti te postizanje cilja od 75 postotne zaposlenosti stanovnika u dobnoj skupini od 20 do 64 godine.
Ulaganje u inovacije i specijalizaciju, modernizaciju poduzetništva i poduzeća, ulaganje u promet, mobilnost i ICT, lifelong learning, unapređenje socijalnih i zdravstvenih usluga, zbrinjavanje otpada i gospodarenje vodama te jačanje kapaciteta administracije samo su neki od prioriteta ulaganja o kojima je bilo riječi na prezentaciji.
U okviru prezentacije, izlaganje su održali i dužnosnici nadležnih ministarstava koji su istaknuli važnost strateškog planiranja na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini te su predstavili programe teritorijalne suradnje koji će u novom proračunskom razdoblju biti na raspolaganju Hrvatskoj: bilateralni programi Mađarska - Hrvatska, Slovenija - Hrvatska i Italija - Hrvatska, zatim suradnja sa zemljama ne-članicama Europske unije u okviru programa Croatia Gateway (Hrvatska, Srbija, BiH i Crna Gora) te transnacionalna suradnja u okviru programa Mediterannean, Danube, South East Gateway i Central Europe.
Podijeli
