Novosti

23/05/2013

Premjera "Oštarice Mirandoline" u INK

Komedija "Oštarica Mirandolina", klasično ostvarenje svjetske kazališne baštine premjerno će biti prikazana u Istarskom Narodnom kazalištu, Gradskom kazalištu Pula u petak, 24. svibnja 2013. godine s početkom u 20.30 sati.

Na konferenciji za medije sazvanoj povodom posljednje ovosezonske premijere u INK predstavljen je autorski tim i glumački ansambl predstave C.Goldonija "Oštarica Mirandolina" u prijevodu i adaptaciji Daniela Načinovića i režiji Jasminka Balenovića. Konferenciji je nazočio i gospodin Vladimir Torbica, pročelnik Odjela za kulturu Istarske županije budući je riječ o predstavi iz programa "Čakavske scene" koji INK realizira već više od desetak godina uz potporu Županije, a po prvi put i uz potporu Ministarstva kulture RH.

U predstavi igraju Lana Gojak, Robert Ugrina, Teo Tiani, Denis Brižić, Romina Vitasović, Elena Orlić, Luka Juričić te Franjo Tončinić. Živopisni likovi na svoj način oblikuju priču o ljubavi, čežnjama i ljubomori, ambicijama i iluzijama.

Daniel Načinović o predstavi kaže:

'Oštarica Mirandolina' (La locandiera), komedija Carla Goldonija (Venecija, 1707. - Pariz, 1793.) jedno je od klasičnih ostvarenja svjetske kazališne baštine. Glasoviti su glumci (Eleonora Duse, Konstantin Stanislavski) i znameniti redatelji (Luchino Visconti) stavljali na kušnju svoja umijeća u interpretaciji Goldonijeva, prema mnogim ocjenama, remek-djela.

'U izvorniku smještena u Firenci, pulska se Oštarica preskokom vremena odvija u belle epoque Puli! Vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, razdoblje je strelovita novovjekog uspona ovoga grada, glavne pomorske baze Imperija. Tu, u gostionici/pansionu "Tri soldata" - negdje između Amfiteatra i Marine-Casinoa, a nadomak nesreći Prvog svjetskog rata - susrelo se zanimljivo društvo"¦ Svi su ovdje zaljubljeni u gostioničarku (oštaricu) Mirandolinu; svi osim Felixa Srećka Kosovitsa, ženomrsca koji će na kraju ipak pokleknuti pred neodoljivim šarmom lukava ženskog nauma. Poslovni ljudi, mešetari, a možda i budući magnati - Albin Ladrunkovitch i Bartul Grof Škampavija - pomirit će se s odlukom sudbine čiji će sretni prst dotaknuti konobara Mikulu. On je pravi izbor! - Oštarica je tako htjela. Poseban začin ovoj storiji daju komedijantice Hortenzija i Dejanira - koje također imaju svoj "projektić" u gradu jedne zahuktale urbanosti. Namisli gostiju o Divovskome kolu, Riesenradu bečkoga tipa u Šijanskoj šumi, o željezničkom odvojku od Vodnjana do Fažane te čeličnome mostu do Velikog Brijuna dio su priče nadograđene na Maestrovu storiju, zaplete i rasplet, uz druge preinake, nužne u pulskoj ambijentaciji komedije.'