31/08/2015
U moru na rivi je manje fekalija, vratili se i ježevi
U subotnjem izdanju Glasa Istre (29. kolovoza 2015. godine) objavljen je članak pod naslovom "U moru na rivi je manje fekalija, vratili se i ježevi" koji još jednom potvrđuje dobrobiti izgradnje obalnog kanalizacijskog sustava kojim će se grad u punom smislu vratiti moru i životu na moru kako i priliči pravom mediteranskom gradu.
Članak prenosimo u cijelosti:
"Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća koja je tematski sazvana radi rasprave o gradnji kanalizacijskog sustava i uzrocima smrada u gotovo samom centru Pule, između ostalog, navedene su sve dobrobiti izgradnje novog obalnog kolektora koji fekalije, koje su se prije ispuštale u pulsku luku, sada odvodi na pročistač na Valkane. Spominjali su tako i određeni parametri do koji se došlo mjerenjem stanja mora u pulskom zaljevu tijekom posljednjih godinu dana, a iz razgovora s nekolicinom stanara duž pulske rive saznali smo da su unatrag nekoliko mjeseci u moru uočili i povratak ježeva što također svjedoči o sve čišćem moru. Od direktora Pragrandea d.o.o. Igora Starog pokušali smo stoga doznati što se mjerilo i kakvi su to pokazatelji.
Redovno mjerenje vode na rivi
"Prije svega , valja napomenuti da je koncept gradnje današnjeg mješovitog sustava odvodnje definiran još 1996. godine pod vodstvom Hrvatskih voda. Zbog kompleksnosti sustava, ni Grad Pula ni Pragrande d.o.o. ne određuju kakav će sustav biti. Hrvatske vode radile su revizije i dale konačnu potvrdu koncepata i bez njih nije moguće izgraditi niti metar kanalizacije. Gradsko vijeće je 90-ih godina te odluke Hrvatskih voda i verificirao, a tako nam je kroz Projekt Jadran i Svjetsku banku osiguran i kredit. Pragrande nastupa tu kao naručitelj, a Hrvatske vode upravljaju projektom, kaže uvodno direktor Stari.
Pojašnjava da to znači da izgrađeni obalni kolektor sada ima svoju funkciju i upravo tu je važno pogledati pozitivne rezultate ispitivanja mora koje su izradile nezavisne ovlaštene institucije u godinu dana otkada je kolektor počeo raditi.
"Te pokazatelje redovito mjerimo na temelju vodopravnih dozvola izdanih od Hrvatskih voda. Oni pokazuju da je drastično pala opterećenost morske vode biološkim i kemijskim elementima (BPK i KPK) poslije izgradnje kolektora, a prošlo je samo godinu dana. Drugim riječima, što su ove vrijednosti niže, potrebna je manja količina kisika, odnosno voda je manje opterećena fekalnom kanalizacijom. Kakvi će tek rezultati biti za dvije, tri godine?! Pitajte veslače, pitajte ljude koji žive u Splitskoj i na samoj rivi kakva je razlika prije i poslije izgradnje obalnog kolektora, istaknuo je direktor Stari.
Još je jednom pojasnio da neugodni mirisi kod Pošte dolaze iz ispusta kanala Pragrande u Uljaniku i to se rješava, odnosno to nema veze s radom obalnog kolektora.
"Prosječno se dnevno u ljetnim mjesecima kroz obalni kolektor prikupi oko 6.000 do 7.000 kubičnih metara fekalne vode, što daje protok do 80 litara u sekundi. Nagib obalnog kolektora je u prosjeku oko dva promila što, uz takav protok, daje sasvim dovoljno fekalne vode da se ona ne može zadržavati u cijevima. Priče o retencioniranju fekalne vode u obalnom kolektoru, kao mogućem uzroku smrada, jednostavno nisu točne. I to potvrđuju rezultati uzrokovanja što se lako može provjeriti na telemetrijskom sustavu, ističe Stari.
Naglašava da isto tako nije točno da u kišnim mjesecima 66 posto fekalne vode završava u pulskom zaljevu. Kaže da ostaje još na pročistač dovesti oko 2.500 kubičnih metara sa sliva Pragrande, te sanirati Tivoli i na tome se i radi. Danas na pročistač dovodimo 70 do 80 posto ukupnih fekalnih voda Pule, zaključuje.
S obzirom da se na vijeću povela i rasprava o mješovitoj i razdjelnoj kanalizaciji, direktor Stari želio je pojasniti da danas u svijetu obično postoje tzv. kombinirani sustavi koji imaju i mješovite i razdjelne kanalizacije, kao kod nas u Puli.
Nepročišćeno 2.500 kubika
"Razdjelnu ima smisla graditi tamo gdje nema već izgrađenu kanalizaciju pa je gradite ispočetka, što Pula i čini na vanjskim rubovima grada. Za stari dio grada se morate prilagoditi postojećem sustavu pa je odabran mješoviti sustav za obalni kolektor. Ali već stari kanal Pragrande ćemo, u skladu s prijedlogom cjelovitog rješenja kanalizacije, rekonstruirati iz mješovitog u razdjelni, čime će se on u potpunosti vratiti prvobitnoj funkciji protupoplavnog kanala. I taj je korak sada pred nama, ističe direktor Pragrandea. Rasprava o konceptu novog kanalizacijskog sustava vodi se, kaže, još od 90-ih godina. "Morate voditi brigu i jesu li to stari gradovi bogati arheološkom baštinom uz to još ovako brdovite konfiguracije tla poput Pule. Za trajanje radova imate i obaveze da vam cijelo vrijeme gradnje kanalizacija nesmetano funkcionira. Znate koliko su se radovi u Flaciusovoj odužili zbog pronalaska antičkog broda i zato bi u Puli bilo teško izvoditi radove takvog obujma. Taj kriterij jednostavno nameće prilagođavanje projekta zatečenom stanju, iz čega proizlazi da mješoviti sustav nije alternativa, nego jedino rješenje. Bilo koji drugi pristup doveo bi do nemjerljivo skupljih rješenja. Zanimljivo bi bilo od kritičara saznati koji su to gradovi u primorju ili neki moderni gradovi izgradili u potpunosti razdjelni sustav odvodnje. Neka daju primjer i cijenu koliko je to koštalo. Čak i jedan London nije sebi mogao priuštiti luksuz izgradnje čisto razdjelnog sustava, istaknuo je na kraju direktor Stari.
U Pragrande ide do sto litara morske vode u sekundi
Govoreći o daljnjim mjerama za sprječavanje širenja neugodnih mirisa iz kanala Pragrande do konačnog rješenja, direktor Pragrandea Igor Stari kaže da su dosad poduzeli cijeli niz mjera, od redovnog punjenja sifona i pranja, do ubacivanja enzima koje su dale rezultate.
"U zadnjem nizvodnom dijelu kanala pumpom ubacujemo sto litara morske vode u sekundi da bi se dobilo što veće razrjeđenje u kanalu. Zatražili smo od projektantskih kuća ponude i prijedloge privremenog tehničkog rješenja. Razmatraju se i ostale mogućnosti poput uključivanja neiskorištenih izvora vode na slivu Pragrande da bi se u ljetnim mjesecima povećao dotok u kanal. Naravno, konačno rješenje je razdvajanje fekalne kanalizacije iz starog kanala Pragrande i spajanje na zatvoreni sustav, zaključuje direktor Stari.
Kanalizacija se mora dovršiti do 2018.
Sustav kanalizacije u Puli se mora završiti do 2018. po EU kriterijima: kanalizacija se može graditi tamo gdje ona sama sebe može održavati kroz plaćanje korisnika.
"Puljani plaćanjem naknade za razvoj vraćaju dosadašnje kredite i stvaraju preduvjete za dovršetak uređenja kanalizacije i daljnji razvoj mreže. Zbog specifičnosti gradnje kanalizacije u Puli, gdje pola novca otpada na zaštitu građevinske jame kako bi se štitile okolne zgrade, obalni kolektor su Puljani platili oko 50.000 kuna po metru. Izračunajte sami koliko bi ukupno koštalo izgraditi 150 kilometara razdjelnog sustava. Čitavo bogatstvo. Kako tu gradnju financirati, a kamoli poslije i održavati. Razvoj mora biti održiv. Evo primjer Poreča koji gradi svoj novi sustav vrijedan preko 600 milijuna kuna, ali isto ne kao čisto razdjelni sustav, kaže na kraju Stari. (Sandra Zrinić Terlević)
Članak prenosimo u cijelosti:
"Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća koja je tematski sazvana radi rasprave o gradnji kanalizacijskog sustava i uzrocima smrada u gotovo samom centru Pule, između ostalog, navedene su sve dobrobiti izgradnje novog obalnog kolektora koji fekalije, koje su se prije ispuštale u pulsku luku, sada odvodi na pročistač na Valkane. Spominjali su tako i određeni parametri do koji se došlo mjerenjem stanja mora u pulskom zaljevu tijekom posljednjih godinu dana, a iz razgovora s nekolicinom stanara duž pulske rive saznali smo da su unatrag nekoliko mjeseci u moru uočili i povratak ježeva što također svjedoči o sve čišćem moru. Od direktora Pragrandea d.o.o. Igora Starog pokušali smo stoga doznati što se mjerilo i kakvi su to pokazatelji.
Redovno mjerenje vode na rivi
"Prije svega , valja napomenuti da je koncept gradnje današnjeg mješovitog sustava odvodnje definiran još 1996. godine pod vodstvom Hrvatskih voda. Zbog kompleksnosti sustava, ni Grad Pula ni Pragrande d.o.o. ne određuju kakav će sustav biti. Hrvatske vode radile su revizije i dale konačnu potvrdu koncepata i bez njih nije moguće izgraditi niti metar kanalizacije. Gradsko vijeće je 90-ih godina te odluke Hrvatskih voda i verificirao, a tako nam je kroz Projekt Jadran i Svjetsku banku osiguran i kredit. Pragrande nastupa tu kao naručitelj, a Hrvatske vode upravljaju projektom, kaže uvodno direktor Stari.
Pojašnjava da to znači da izgrađeni obalni kolektor sada ima svoju funkciju i upravo tu je važno pogledati pozitivne rezultate ispitivanja mora koje su izradile nezavisne ovlaštene institucije u godinu dana otkada je kolektor počeo raditi.
"Te pokazatelje redovito mjerimo na temelju vodopravnih dozvola izdanih od Hrvatskih voda. Oni pokazuju da je drastično pala opterećenost morske vode biološkim i kemijskim elementima (BPK i KPK) poslije izgradnje kolektora, a prošlo je samo godinu dana. Drugim riječima, što su ove vrijednosti niže, potrebna je manja količina kisika, odnosno voda je manje opterećena fekalnom kanalizacijom. Kakvi će tek rezultati biti za dvije, tri godine?! Pitajte veslače, pitajte ljude koji žive u Splitskoj i na samoj rivi kakva je razlika prije i poslije izgradnje obalnog kolektora, istaknuo je direktor Stari.
Još je jednom pojasnio da neugodni mirisi kod Pošte dolaze iz ispusta kanala Pragrande u Uljaniku i to se rješava, odnosno to nema veze s radom obalnog kolektora.
"Prosječno se dnevno u ljetnim mjesecima kroz obalni kolektor prikupi oko 6.000 do 7.000 kubičnih metara fekalne vode, što daje protok do 80 litara u sekundi. Nagib obalnog kolektora je u prosjeku oko dva promila što, uz takav protok, daje sasvim dovoljno fekalne vode da se ona ne može zadržavati u cijevima. Priče o retencioniranju fekalne vode u obalnom kolektoru, kao mogućem uzroku smrada, jednostavno nisu točne. I to potvrđuju rezultati uzrokovanja što se lako može provjeriti na telemetrijskom sustavu, ističe Stari.
Naglašava da isto tako nije točno da u kišnim mjesecima 66 posto fekalne vode završava u pulskom zaljevu. Kaže da ostaje još na pročistač dovesti oko 2.500 kubičnih metara sa sliva Pragrande, te sanirati Tivoli i na tome se i radi. Danas na pročistač dovodimo 70 do 80 posto ukupnih fekalnih voda Pule, zaključuje.
S obzirom da se na vijeću povela i rasprava o mješovitoj i razdjelnoj kanalizaciji, direktor Stari želio je pojasniti da danas u svijetu obično postoje tzv. kombinirani sustavi koji imaju i mješovite i razdjelne kanalizacije, kao kod nas u Puli.
Nepročišćeno 2.500 kubika
"Razdjelnu ima smisla graditi tamo gdje nema već izgrađenu kanalizaciju pa je gradite ispočetka, što Pula i čini na vanjskim rubovima grada. Za stari dio grada se morate prilagoditi postojećem sustavu pa je odabran mješoviti sustav za obalni kolektor. Ali već stari kanal Pragrande ćemo, u skladu s prijedlogom cjelovitog rješenja kanalizacije, rekonstruirati iz mješovitog u razdjelni, čime će se on u potpunosti vratiti prvobitnoj funkciji protupoplavnog kanala. I taj je korak sada pred nama, ističe direktor Pragrandea. Rasprava o konceptu novog kanalizacijskog sustava vodi se, kaže, još od 90-ih godina. "Morate voditi brigu i jesu li to stari gradovi bogati arheološkom baštinom uz to još ovako brdovite konfiguracije tla poput Pule. Za trajanje radova imate i obaveze da vam cijelo vrijeme gradnje kanalizacija nesmetano funkcionira. Znate koliko su se radovi u Flaciusovoj odužili zbog pronalaska antičkog broda i zato bi u Puli bilo teško izvoditi radove takvog obujma. Taj kriterij jednostavno nameće prilagođavanje projekta zatečenom stanju, iz čega proizlazi da mješoviti sustav nije alternativa, nego jedino rješenje. Bilo koji drugi pristup doveo bi do nemjerljivo skupljih rješenja. Zanimljivo bi bilo od kritičara saznati koji su to gradovi u primorju ili neki moderni gradovi izgradili u potpunosti razdjelni sustav odvodnje. Neka daju primjer i cijenu koliko je to koštalo. Čak i jedan London nije sebi mogao priuštiti luksuz izgradnje čisto razdjelnog sustava, istaknuo je na kraju direktor Stari.
U Pragrande ide do sto litara morske vode u sekundi
Govoreći o daljnjim mjerama za sprječavanje širenja neugodnih mirisa iz kanala Pragrande do konačnog rješenja, direktor Pragrandea Igor Stari kaže da su dosad poduzeli cijeli niz mjera, od redovnog punjenja sifona i pranja, do ubacivanja enzima koje su dale rezultate.
"U zadnjem nizvodnom dijelu kanala pumpom ubacujemo sto litara morske vode u sekundi da bi se dobilo što veće razrjeđenje u kanalu. Zatražili smo od projektantskih kuća ponude i prijedloge privremenog tehničkog rješenja. Razmatraju se i ostale mogućnosti poput uključivanja neiskorištenih izvora vode na slivu Pragrande da bi se u ljetnim mjesecima povećao dotok u kanal. Naravno, konačno rješenje je razdvajanje fekalne kanalizacije iz starog kanala Pragrande i spajanje na zatvoreni sustav, zaključuje direktor Stari.
Kanalizacija se mora dovršiti do 2018.
Sustav kanalizacije u Puli se mora završiti do 2018. po EU kriterijima: kanalizacija se može graditi tamo gdje ona sama sebe može održavati kroz plaćanje korisnika.
"Puljani plaćanjem naknade za razvoj vraćaju dosadašnje kredite i stvaraju preduvjete za dovršetak uređenja kanalizacije i daljnji razvoj mreže. Zbog specifičnosti gradnje kanalizacije u Puli, gdje pola novca otpada na zaštitu građevinske jame kako bi se štitile okolne zgrade, obalni kolektor su Puljani platili oko 50.000 kuna po metru. Izračunajte sami koliko bi ukupno koštalo izgraditi 150 kilometara razdjelnog sustava. Čitavo bogatstvo. Kako tu gradnju financirati, a kamoli poslije i održavati. Razvoj mora biti održiv. Evo primjer Poreča koji gradi svoj novi sustav vrijedan preko 600 milijuna kuna, ali isto ne kao čisto razdjelni sustav, kaže na kraju Stari. (Sandra Zrinić Terlević)
Podijeli
