16/10/2015
Predstavljena studija izvedljivosti izgradnje putničkog terminala u Puli
U pulskoj Županijskoj gospodarskoj komori danas je održana prezentacija studije izvedivosti i analize troškova i koristi za izgradnju terminala za pomorski putnički promet u sjevernom dijelu pulske luke koju je izradila talijanska tvrtka V.T.P. Engineering odabrana na međunarodnom javnom natječaju.
Predsjednik Gradskog vijeća Pule Robert Cvek izrazio je zadovoljstvo izrađenom studijom te je dodao kako za realizaciju ovako značajnog projeka očekuje i potporu države. "Napuštene vojne zone i objekti danas nikome ne služe i potrebno ih je staviti u funkciju razvoja gospodarstva. Ovo je jedan takav konkretan projekt koji široj zajednici može donijeti velike koristi. Pula ima izvanredne mogućnosti zbog svog geostrateškog položaj, a na svima nama je da tu prednost iskoristimo najbolje što možemo", kazao je Cvek.
"Izrada studije sufinancirana je od strane Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program Promet 2007.-2013., a ukupni budžet iznosi 347 tisuća kuna od čega 85 posto financira Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, a ostatak Lučka uprava i Grad Pula", pojasnio je Donald de Gravisi, ravnatelj Lučke uprave Pula i voditelj ovog projekta.
Načelnik uprave Istarske županije Valerio Drandić kazao je kako je projekt izgradnje putničkog terminala u Puli iznimno bitan projekt za cijelu županiju, a uz blizinu autoceste, željeznice i zračne luke, ovaj projekt idealni je spoj turističkog prometa.
Predstavljanju studije prisustvovao je i zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić koji je istaknuo vrijednost projekta, posebice stoga što omogućava pokretanje zapuštenih potencijala, a s druge strane potiče zapošljavanje teje dodao kako će Ministarstvo podržati sve faze projekta.
Studiju su potom predstavili sami izrađivači iz talijanske tvrtke V.T.P. Engineering pa je tako Franco de Angelo iznio podatak kako je cruising turizam u svijetu pa tako i u Hrvatskoj u znatnom porastu, a godišnja dobit od tog vida turizma u Europi iznosi više od 40 miljardi eura. "Na Jadranu danas postoji samo jedna polazna putnička luka, a to je Venecija i ona više nema infrastrukturu za prihvat velikih brodova od 300, 400 metara. Pula, zahvaljući optimalnom položaju, može postati podrška venecijanskom terminalu i također biti polazna luka", kazao je de Angelo ističući kako izgradnja terminala može poslužiti kao baza cruising kompanijama.
"Izgradnja terminala može doprinijeti znantnoj revitalizaciji lokalnog gospodarstva, povećava se zaposlenost i vojni se objekti revitaliziraju", zaključio je de Angelo.
Na temelju provedene analize i istraživanja, studijom su utvrđene tri mogućnosti izgradnje. U prvoj, odnosno kratkoročnom periodu (3 - 5 godina) predviđeno je od 80 do 100 tisuća putnika te od 70 do 90 dolazaka, u srednjeročnom razdoblju (7 - 10 godina) od 150 do 180 tisuća putnika i 130 do 150 dolazaka te u dugoročnom 400 do 600 tisuća putnika godišnje i 200 dolazaka. Troškovi izgradnje prve faze iznose 90 milijuna eura, druge faze 21,5 milijuna eura i treća 37,4 milijuna eura, odnosno ukupno 149 milijuna eura.
O financijskim i ekonomskim pokazateljima cijelog projekta govorili su Alen Jugović i Ana Perić Hadžić s Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Iz studije, koja je uzela u obzir sve relevantne pokazatelje troškova i koristi projekta, rađena je za tri scenarija te onaj najrealniji predviđa pozitivan rezultat odnosno isplativost projekta.
Predsjednik Gradskog vijeća Pule Robert Cvek izrazio je zadovoljstvo izrađenom studijom te je dodao kako za realizaciju ovako značajnog projeka očekuje i potporu države. "Napuštene vojne zone i objekti danas nikome ne služe i potrebno ih je staviti u funkciju razvoja gospodarstva. Ovo je jedan takav konkretan projekt koji široj zajednici može donijeti velike koristi. Pula ima izvanredne mogućnosti zbog svog geostrateškog položaj, a na svima nama je da tu prednost iskoristimo najbolje što možemo", kazao je Cvek.
"Izrada studije sufinancirana je od strane Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program Promet 2007.-2013., a ukupni budžet iznosi 347 tisuća kuna od čega 85 posto financira Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, a ostatak Lučka uprava i Grad Pula", pojasnio je Donald de Gravisi, ravnatelj Lučke uprave Pula i voditelj ovog projekta.
Načelnik uprave Istarske županije Valerio Drandić kazao je kako je projekt izgradnje putničkog terminala u Puli iznimno bitan projekt za cijelu županiju, a uz blizinu autoceste, željeznice i zračne luke, ovaj projekt idealni je spoj turističkog prometa.
Predstavljanju studije prisustvovao je i zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić koji je istaknuo vrijednost projekta, posebice stoga što omogućava pokretanje zapuštenih potencijala, a s druge strane potiče zapošljavanje teje dodao kako će Ministarstvo podržati sve faze projekta.
Studiju su potom predstavili sami izrađivači iz talijanske tvrtke V.T.P. Engineering pa je tako Franco de Angelo iznio podatak kako je cruising turizam u svijetu pa tako i u Hrvatskoj u znatnom porastu, a godišnja dobit od tog vida turizma u Europi iznosi više od 40 miljardi eura. "Na Jadranu danas postoji samo jedna polazna putnička luka, a to je Venecija i ona više nema infrastrukturu za prihvat velikih brodova od 300, 400 metara. Pula, zahvaljući optimalnom položaju, može postati podrška venecijanskom terminalu i također biti polazna luka", kazao je de Angelo ističući kako izgradnja terminala može poslužiti kao baza cruising kompanijama.
"Izgradnja terminala može doprinijeti znantnoj revitalizaciji lokalnog gospodarstva, povećava se zaposlenost i vojni se objekti revitaliziraju", zaključio je de Angelo.
Na temelju provedene analize i istraživanja, studijom su utvrđene tri mogućnosti izgradnje. U prvoj, odnosno kratkoročnom periodu (3 - 5 godina) predviđeno je od 80 do 100 tisuća putnika te od 70 do 90 dolazaka, u srednjeročnom razdoblju (7 - 10 godina) od 150 do 180 tisuća putnika i 130 do 150 dolazaka te u dugoročnom 400 do 600 tisuća putnika godišnje i 200 dolazaka. Troškovi izgradnje prve faze iznose 90 milijuna eura, druge faze 21,5 milijuna eura i treća 37,4 milijuna eura, odnosno ukupno 149 milijuna eura.
O financijskim i ekonomskim pokazateljima cijelog projekta govorili su Alen Jugović i Ana Perić Hadžić s Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Iz studije, koja je uzela u obzir sve relevantne pokazatelje troškova i koristi projekta, rađena je za tri scenarija te onaj najrealniji predviđa pozitivan rezultat odnosno isplativost projekta.
Podijeli
