17/10/2015
Položeni vijenci povodom obilježavanja 86. obljetnice strijeljanja Vladimira Gortana
Predstavnici pulske Udruge antifašističkih boraca i antifašista, Grada Pule i Istarske županije danas su pred spomenik Vladimiru Gortanu položili vijence u znak prisjećanja i obilježavanja 86. obljetnice strijeljanja istarskog antifašista i rodoljuba Vladimira Gortana. Tom je prigodom predsjednik pulske Udruge antifašističkih boraca i antifašista Livio Blašković podsjetio da je Gortan dao svoj život za pripojenje Istre matici Hrvatskoj, kazavši da je bio istinski junak, domoljub i antifašist koji se borio za socijalnu pravdu te je naglasio važnost obilježavanja ovakvih obljetnica i očuvanja antifašističke tradicije Pule i Istre.
U ime Grada Pule prisutne je pozdravio predsjednik Gradskog vijeća Robert Cvek rekavši da je Gortan u svojih 25 godina života bio utjelovljenje antifašističke borbe i borbe za jednakost te dodao da se Pula s ponosom prisjeća svih svojih antifašista bez obzira na njihovu nacionalnost. "Nikada Pula ni Istarska županija neće izdati ni iznevjeriti antifašističke vrijednosti te će ih uvijek s ponosom isticati", rekao je Cvek.
17. listopada 1929. godine istarski omladinac i rodoljub Vladimir Gortan, 25-godišnji seljak iz Berma, osuđen je i strijeljan u Puli nakon rasprave pred takozvanim Posebnim sudištem za zaštitu države. Gortan je, kao pripadnik tajne antifašističke organizacije Borba 24. ožujka 1929. sudjelovao u oružanoj akciji protiv talijanskih fašista, čiji je cilj bio potaknuti žitelje okolnih naselja na bojkot izbora, koji su se za cijelu Pazinštinu održavali u Pazinu te na koje su odlazile kolone ljudi. Gortanovci su žitelje pucanjem u zrak htjeli zastrašiti i nagnati da se vrate kućama, ali u panici koja je nastala ubijena je jedna osoba, a jedna je ranjena. Sudionici su akcije su ubrzo uhićeni, a Vladimir Gortan osuđen na smrt strijeljanjem. Ostali pripadnici skupine - Živko Gortan, Viktor Bačac te Dušan i Vjekoslav Ladavac osuđeni su na po 30 godina zatvora. Gortan i njegovi prijatelji nisu mogli zatomiti svoje nacionalne osjećaje i zaboraviti svoje podrijetlo, a ljubav prema domovini i nacionalnoj pripadnosti platili su životom ili teškom tamnicom.
U ime Grada Pule prisutne je pozdravio predsjednik Gradskog vijeća Robert Cvek rekavši da je Gortan u svojih 25 godina života bio utjelovljenje antifašističke borbe i borbe za jednakost te dodao da se Pula s ponosom prisjeća svih svojih antifašista bez obzira na njihovu nacionalnost. "Nikada Pula ni Istarska županija neće izdati ni iznevjeriti antifašističke vrijednosti te će ih uvijek s ponosom isticati", rekao je Cvek.
17. listopada 1929. godine istarski omladinac i rodoljub Vladimir Gortan, 25-godišnji seljak iz Berma, osuđen je i strijeljan u Puli nakon rasprave pred takozvanim Posebnim sudištem za zaštitu države. Gortan je, kao pripadnik tajne antifašističke organizacije Borba 24. ožujka 1929. sudjelovao u oružanoj akciji protiv talijanskih fašista, čiji je cilj bio potaknuti žitelje okolnih naselja na bojkot izbora, koji su se za cijelu Pazinštinu održavali u Pazinu te na koje su odlazile kolone ljudi. Gortanovci su žitelje pucanjem u zrak htjeli zastrašiti i nagnati da se vrate kućama, ali u panici koja je nastala ubijena je jedna osoba, a jedna je ranjena. Sudionici su akcije su ubrzo uhićeni, a Vladimir Gortan osuđen na smrt strijeljanjem. Ostali pripadnici skupine - Živko Gortan, Viktor Bačac te Dušan i Vjekoslav Ladavac osuđeni su na po 30 godina zatvora. Gortan i njegovi prijatelji nisu mogli zatomiti svoje nacionalne osjećaje i zaboraviti svoje podrijetlo, a ljubav prema domovini i nacionalnoj pripadnosti platili su životom ili teškom tamnicom.