07/12/2015
Na Sajmu knjige održan okrugli stol o Europskoj prijestolnici kulture 2020
Ove subote u sklopu pulskog Sajma knjige u Istri održan je okrugli stol o Europskoj prijestolnici kulture 2020. godine na kojemu su sudjelovali Anastazija Magaš Mesić i Anera Stopfer iz Ministarstva kulture, pročelnica za kulturu Jasmina Nina Kamber, predstavnik umjetničkog tima grada Pule Nikola Bojić, predstavnik Grada Osijeka Igor Mavrin, predstavnik Grada Rijeke Slaven Tolj te, putem skypea, Mario Kikas iz Dubrovnika.
Pročelnica za kulturu kazala je da je razloga za kandidaturu Pule puno, da je izazov velik "a ono što nas je nekako najviše pokrenulo, što nam je bio jedan od najvećih poticaja da pristupimo natječaju jest jedan od ključnih kriterija natječaja, a to je jasna vidljivost europske dimenzije. Europska prijestolnica kulture, samo joj i ime govori, prijestolnica je Europe, a ne regije ili zemlje u kojoj se grad nalazi. Velik je izazov zadovoljiti u potpunosti taj kriterij oslanjajući se samo na postojeću mrežu suradnji koja je u Puli i Istri izuzetno jaka i razgranata. Kad se osvrnemo na malo širi kontekst, Pula je tu vidjela i prepoznala svoju prednost, prednost iz razloga što smo zbilja odavno svladali lekcije o suživotu, toleranciji, cijenjenju drugog i drugačijeg. Ipak, kada gledamo gdje želimo biti 2020. i u godinama koje slijede, a ovaj natječaj će nam u tome sigurno pomoći, ljestvicu treba postaviti mnogo više".
"Procedura je iznimno složena, Europska komisija i parlament 2014. godine donijeli su odluku temeljem koje su hrvatski gradovi prvi puta u povijesti dobili priliku kandidirati se i postati 2020. prijestolnicom kulture. Iako će samo jedan grad ponijeti tu laskavu titulu, svi koji su aplicirali i pokazali veliki trud u biti su pobjednici" naglasila je Anera Stopfer iz Ministarstva kulture.
Nikola Bojić, govoreći o pulskoj kandidaturi, naglasio je da je projekt stvorio i konstruktivne tenzije, te da će jedna od tema svakako biti i demilitarizacija grada, kao i valorizacija onoga dijela baštine koji do sada nije dovoljno valoriziran. Naglasio je i specifičan oblik multikulturalnosti, a sve su te teme danas i više nego aktualne.
"Grad koji postane prijestolnica kulture dobit će puno toga, povećava se vidljivost grada, broj posjeta, turista, noćenja, a samim time i razvoj poduzetništva, i svega drugog kao uzročno-posljedična veza" naglasila je Magaš Mesić te je nadodala kako osim nagrade "Melina Mercouri" u iznosu od milijun i pol eura, može se i pristupiti raznim fondovima.
Do 10. veljače gradovi moraju predati drugu natječajnu knjigu, a u ožujku će članovi žirija obilaziti gradove kandidate.
Pročelnica za kulturu kazala je da je razloga za kandidaturu Pule puno, da je izazov velik "a ono što nas je nekako najviše pokrenulo, što nam je bio jedan od najvećih poticaja da pristupimo natječaju jest jedan od ključnih kriterija natječaja, a to je jasna vidljivost europske dimenzije. Europska prijestolnica kulture, samo joj i ime govori, prijestolnica je Europe, a ne regije ili zemlje u kojoj se grad nalazi. Velik je izazov zadovoljiti u potpunosti taj kriterij oslanjajući se samo na postojeću mrežu suradnji koja je u Puli i Istri izuzetno jaka i razgranata. Kad se osvrnemo na malo širi kontekst, Pula je tu vidjela i prepoznala svoju prednost, prednost iz razloga što smo zbilja odavno svladali lekcije o suživotu, toleranciji, cijenjenju drugog i drugačijeg. Ipak, kada gledamo gdje želimo biti 2020. i u godinama koje slijede, a ovaj natječaj će nam u tome sigurno pomoći, ljestvicu treba postaviti mnogo više".
"Procedura je iznimno složena, Europska komisija i parlament 2014. godine donijeli su odluku temeljem koje su hrvatski gradovi prvi puta u povijesti dobili priliku kandidirati se i postati 2020. prijestolnicom kulture. Iako će samo jedan grad ponijeti tu laskavu titulu, svi koji su aplicirali i pokazali veliki trud u biti su pobjednici" naglasila je Anera Stopfer iz Ministarstva kulture.
Nikola Bojić, govoreći o pulskoj kandidaturi, naglasio je da je projekt stvorio i konstruktivne tenzije, te da će jedna od tema svakako biti i demilitarizacija grada, kao i valorizacija onoga dijela baštine koji do sada nije dovoljno valoriziran. Naglasio je i specifičan oblik multikulturalnosti, a sve su te teme danas i više nego aktualne.
"Grad koji postane prijestolnica kulture dobit će puno toga, povećava se vidljivost grada, broj posjeta, turista, noćenja, a samim time i razvoj poduzetništva, i svega drugog kao uzročno-posljedična veza" naglasila je Magaš Mesić te je nadodala kako osim nagrade "Melina Mercouri" u iznosu od milijun i pol eura, može se i pristupiti raznim fondovima.
Do 10. veljače gradovi moraju predati drugu natječajnu knjigu, a u ožujku će članovi žirija obilaziti gradove kandidate.