03/03/2016
Gradski vijećnici jednoglasno podržali kandidaturu Grada Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020.
Na jučerašnjoj 21. tematskoj sjednici Gradskog vijeća Grada Pule predstavljena je natječajna knjiga za prijavu Grada Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine. Natječajnu su knjigu po poglavljima predstavili članovi užeg tima koji su protekle četiri godine marljivo radili na pripremi kandidature - Vlatka Kolarović, Davor Mišković, Luka Šimić, Nikola Bojić, Marko Baus i Igor Stanišljević, Natječajnu knjigu i dosad najveći europski projekt s kojim se Pula susrela vijećnici su ocijenili pozitivnim te ovom strateškom projektu za razvoja grada pružili punu potporu.
"Hvala svima što ste nam ukazali povjerenje, a vjerujem da smo ulaskom u finale ovog najvećeg europskog natječaja to i opravdali", istaknula je pročelnica Upravnog odjela za kulturu Jasmina Nina Kamber. Vijeće je naime Odluku o kandidaturi jednoglasno izglasalo prije dvije, a tim nezavisnih stručnjaka na natječaju radi već četiri godine. "U ovom dugogodišnjem procesu, Puli je potporu pružilo 27 europskih gradova, 217 europskih partnera te 427 umjetnika iz cijele Europe, a u protekle četiri godine odrađeno je 30.000 radnih sati i potpisano više od 1.100 memoranduma o suradnji s brojnim EU institucijama", naglasila je Kamber te nadodala kako će 19. ožujka Pulu posjetiti Europsko stručno nezavisno povjerenstvo, dok će 24. ožujka u Zagrebu tim ponovno braniti pulsku kandidaturu, pred istim povjerenstvom . "Isti dan slijedi i finalna odluka kada će se saznati koji će grad ponijeti ovu prestižnu titulu. Važno je ovdje istaknuti kako, neovisno o rezultatu, svi kandidati profitiraju budući da se svi projekti ostvaruju u suradnji s ostalim gradovima kandidatima", zaključila je Kamber.
Gradonačelnik Boris Miletić čestitao je i zahvalio se timu na dobro odrađenom poslu, kao i svim građanima Pule koji su svojom participacijom doprinijeli izradi jednog ovako kvalitetnog dokumenta. Miletić je ujedno prenio podršku Grada Graza, europske prijestolnice kulture 2003., u kojemu je boravio na skupu o otvorenosti gradova građanima u organizaciji Svjetske banke. "Graz je od tada silno prosperirao i postao je, zahvaljujući kulturi, jedan od ugodnijih svjetskih gradova za život", konstatirao je gradonačelnik Pule. "Bitne su vizija i osjećaj zajedništva te, neovisno o samoj odluci europske komisije, bitno je da mi istu tu viziju pretočimo u realnost, odnosno da iznjedrimo ono što kultura može", zaključio je Miletić te nadodao kako naš grad, koji je jako bogat zbog svoje povijesti, ali i svojih građana, može mnogo toga dati Europi.
"Pula je s Istarskom županijom ušla u samo finale prestižnog natječaja za titulu Europske prijestolnice kulture s temom "Demilitarizacija! - Od tvrđave do foruma". Ovo je prvi put u povijesti da se jedan grad natječe s takvom temom. U trenutku kada smo se za nju odlučili, ona je ocijenjena hrabrom i provokativnom, no nakon 2015. godine i velikih promjena koje su zadesile Europu, od terorizma do migracijske krize, čini se da vrijeme za ovu temu tek dolazi", rekla je Kolarović te nadodala kako su svoj doprinos pri izradi ovog strateškog dokumenta dali razni stručnjaci iz kulturnog sektora, brojni volonteri, studenti, kao i sami građani. Riječ o vrlo kompleksnom natječaju kojim se ocjenjuje vizija razvoja cijelog grada, a sama knjiga obraća se europskoj publici i europskom žiriju.
Baus je govorio o Puli u lokalnom kontekstu te o njezinom europskom značaju i kako Pulu demilitarizirati kulturom. "Želimo transformirati industrije u kulturi te oživiti ekonomiju i otvoriti nova radna mjesta kroz kulturu i kreativnu industriju", objasnio je Baus nadodajući kako je kultura srž ekonomije i horizontalna linija koja povezuje sve sektore.
O Puli kao kreativnom laboratoriju govorio je Davor Mišković koji je kazao kako se kroz projekt planiraju otvoriti tri produkcijska centra: filmski, makers space (tehnološko-znanstveno-umjetnički) te multimedijalni centar. "Želja nam je da kultura postane generator razvoja ovoga grada, a program koji smo razvijali uključuje novo europsko promišljanje ideja granica, ekonomije i politike kroz kulturu", kazao je Mišković.
"Iz teme demilitarizacije razvijen je kulturno umjetnički program koji ima tri linije. Prva se odnosi na brisanje prostornih i psiholoških granica Pule i Europe, druga se odnosi na razvoj inovativne društveno odgovorne ekonomije, dok se treća linija odnosi na poticanje socijalne uključenosti i participacije u odlučivanju", pojasnio je Nikola Bojić.
"Hvala svima što ste nam ukazali povjerenje, a vjerujem da smo ulaskom u finale ovog najvećeg europskog natječaja to i opravdali", istaknula je pročelnica Upravnog odjela za kulturu Jasmina Nina Kamber. Vijeće je naime Odluku o kandidaturi jednoglasno izglasalo prije dvije, a tim nezavisnih stručnjaka na natječaju radi već četiri godine. "U ovom dugogodišnjem procesu, Puli je potporu pružilo 27 europskih gradova, 217 europskih partnera te 427 umjetnika iz cijele Europe, a u protekle četiri godine odrađeno je 30.000 radnih sati i potpisano više od 1.100 memoranduma o suradnji s brojnim EU institucijama", naglasila je Kamber te nadodala kako će 19. ožujka Pulu posjetiti Europsko stručno nezavisno povjerenstvo, dok će 24. ožujka u Zagrebu tim ponovno braniti pulsku kandidaturu, pred istim povjerenstvom . "Isti dan slijedi i finalna odluka kada će se saznati koji će grad ponijeti ovu prestižnu titulu. Važno je ovdje istaknuti kako, neovisno o rezultatu, svi kandidati profitiraju budući da se svi projekti ostvaruju u suradnji s ostalim gradovima kandidatima", zaključila je Kamber.
Gradonačelnik Boris Miletić čestitao je i zahvalio se timu na dobro odrađenom poslu, kao i svim građanima Pule koji su svojom participacijom doprinijeli izradi jednog ovako kvalitetnog dokumenta. Miletić je ujedno prenio podršku Grada Graza, europske prijestolnice kulture 2003., u kojemu je boravio na skupu o otvorenosti gradova građanima u organizaciji Svjetske banke. "Graz je od tada silno prosperirao i postao je, zahvaljujući kulturi, jedan od ugodnijih svjetskih gradova za život", konstatirao je gradonačelnik Pule. "Bitne su vizija i osjećaj zajedništva te, neovisno o samoj odluci europske komisije, bitno je da mi istu tu viziju pretočimo u realnost, odnosno da iznjedrimo ono što kultura može", zaključio je Miletić te nadodao kako naš grad, koji je jako bogat zbog svoje povijesti, ali i svojih građana, može mnogo toga dati Europi.
"Pula je s Istarskom županijom ušla u samo finale prestižnog natječaja za titulu Europske prijestolnice kulture s temom "Demilitarizacija! - Od tvrđave do foruma". Ovo je prvi put u povijesti da se jedan grad natječe s takvom temom. U trenutku kada smo se za nju odlučili, ona je ocijenjena hrabrom i provokativnom, no nakon 2015. godine i velikih promjena koje su zadesile Europu, od terorizma do migracijske krize, čini se da vrijeme za ovu temu tek dolazi", rekla je Kolarović te nadodala kako su svoj doprinos pri izradi ovog strateškog dokumenta dali razni stručnjaci iz kulturnog sektora, brojni volonteri, studenti, kao i sami građani. Riječ o vrlo kompleksnom natječaju kojim se ocjenjuje vizija razvoja cijelog grada, a sama knjiga obraća se europskoj publici i europskom žiriju.
Baus je govorio o Puli u lokalnom kontekstu te o njezinom europskom značaju i kako Pulu demilitarizirati kulturom. "Želimo transformirati industrije u kulturi te oživiti ekonomiju i otvoriti nova radna mjesta kroz kulturu i kreativnu industriju", objasnio je Baus nadodajući kako je kultura srž ekonomije i horizontalna linija koja povezuje sve sektore.
O Puli kao kreativnom laboratoriju govorio je Davor Mišković koji je kazao kako se kroz projekt planiraju otvoriti tri produkcijska centra: filmski, makers space (tehnološko-znanstveno-umjetnički) te multimedijalni centar. "Želja nam je da kultura postane generator razvoja ovoga grada, a program koji smo razvijali uključuje novo europsko promišljanje ideja granica, ekonomije i politike kroz kulturu", kazao je Mišković.
"Iz teme demilitarizacije razvijen je kulturno umjetnički program koji ima tri linije. Prva se odnosi na brisanje prostornih i psiholoških granica Pule i Europe, druga se odnosi na razvoj inovativne društveno odgovorne ekonomije, dok se treća linija odnosi na poticanje socijalne uključenosti i participacije u odlučivanju", pojasnio je Nikola Bojić.
Podijeli
