06/05/2016
Miletić: Infrastruktura nam je bila preduvjet za transformaciju Pule u moderan europski grad
Povodom Dana Grada Pule gradonačelnik Boris Miletić dao je intervju Glasu Istre kojega prenosimo u cijelosti.
Stavljanje bivših vojnih zona u funkciju razvoja grada, kako to komentirate?
- Bio bih sretniji kada biste mi mogli uputiti direktno pitanje kada ćete staviti u funkciju bivše vojne zone?, jer bi to značilo da o tome odlučuje lokalna zajednica, a ne da za sve moramo čekati državu. No, s obzirom na centralizirani državni ustroj, mogu samo ponoviti kako se radi o državnoj imovini, iako se često puta napuštena vojna imovina smatra imovinom Grada, što nije točno. Grad je odradio sve potrebne predradnje koje su u našoj nadležnosti da bi se stvorili preduvjeti za razvoj tih područja, odnosno, usvojili smo sve potrebne prostorne planove. Sada je na potezu vlasnik tih nekretnina, dakle, država.
Kakav je konkretan interes ulagača za područje Muzila i Saccorggiane?
- Na natječaj za dostavu neobvezujućih ponuda i iskazivanje interesa za Muzil pristigle su dvije neobvezujuće ponude renomiranih svjetskih kompanija i to američke grupacije Forbes Real Estate LLC i francuskih investitora Bovgues Batiment International. To daje dozu optimizma znajući da se radi o institutu prava građenja i da smo prostornim planovima osigurali popriličan konzervativan pristup, gledali u najvećoj mjeri sačuvati kulturnu baštinu i zaštititi zelene površine, što s ekonomske strane u smislu povrata investicije predstavlja dodatan izazov za potencijalne investitore. Sada slijedi objava obvezujućeg natječaja s potrebnim garancijama, a termin i rokovi su u rukama Vlade RH koja provodi natječaj. Muzil predstavlja budućnost grada koja će osigurati nove investicije i radna mjesta, a pri tom ostati otvoren i pristupačan za sve Puljane i goste. Sam ministar turizma Anton Kliman prilikom nedavnog obilaska Muzila izjavio je da će se založiti da projekt čim prije zaživi jer nemamo više što čekati, pa doista očekujem puno brži i proaktivniji pristup onoga tko o tome odlučuje, a to je država. Prije pet godina investitor Danko Končar dobio je područje Sv. Katarine-Monumenti, ali ništa se nije pomaklo.
Koji je razlog tome jer je očito da se zamišljeni razvoj Pule ne događa?
- Kao i u slučaju Muzila, bivše vojno područje Sv. Katarine-Monumenti predstavlja veliku razvojnu šansu za Pulu. Na Sv. Katarini-Monumentima planirana je izgradnja nautičko-turističkog kompleksa i to će zapravo biti prva značajnija investicija koja će jednu bivšu vojnu zonu prenamijeniti u civilno područje. Međutim, nakon četiri i pol godine od Vladine odluke o raspisivanju međunarodnog natječaja, osim papirnatog dijela posla još smo uvijek na početku. Investitor nije u zadanim rokovima obavio potrebne predradnje, država je aktivirala naplatu garancije od 4,2 milijuna kuna i slijedi raspisivanje novog natječaja. Dio krivice zasigurno je na investitoru, ali velik dio krivice pada i na leđa Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, koji je šest mjeseci nakon provedenog međunarodnog natječaja za čitavo područje utvrdio svojstvo kulturnog dobra. Kao da Ministarstvo kulture ne spada pod Vladu RH.
Namjeravate li se kandidirati na lokalnim izborima 2017. godine za gradonačelnika Pule?
- S obzirom na političku situaciju u zemlji, vjerujem da ćemo se u sljedećim mjesecima suočiti s cijelim nizom izazova na koje treba adekvatno odgovoriti. Tu primarno mislim na posljedice nefunkcioniranja izvršne vlasti, koje ćemo svi uskoro početi osjećati te na ugrožavanje temeljnih građanskih vrijednosti koje smo do jučer smatrali neupitnima. To je sada, uz brigu za funkcioniranje grada, apsolutni prioritet. O lokalnim izborima ćemo razmišljati kada dođe vrijeme. O IDS-ovom kandidatu za gradonačelnika odlučit će gradska podružnica IDS-a.
Kako komentirate najavu SDP-a o njihovom kandidatu, Peđi Grbinu ili Danijelu Feriću, za mjesto gradonačelnika, znači li to i daljnje hladne odnose nekadašnjih koalicijskih partnera?
- Našom suradnjom smo puno postigli za grad. Njihova je odluka bila pokušati s vlastitim kandidatom koji je na izborima loše prošao i SDP se morao suočiti s posljedicama svoje odluke. Unutarstranačke odnose drugih stranaka nikad nismo komentirali, niti nas se to tiče. Živimo u demokratskom društvu i svatko se ima pravo kandidirati, a građani su u konačnici ti koji će nas vrednovati.
Koji su razlozi da niste popustili prilikom odabira kakav će se bazen graditi, jeste li razmišljali o olimpijskom koji bi vam donio mirnije izbore sljedeće godine?
- To je prevelika odluka da bi o tome odlučivala samo jedna osoba. No, politički gledano, u pravu ste, mogli smo vrlo komotno, i to bez da smo pitali građane i struku, biti neodgovorni i donijeti odluku da gradimo 50-metarski bazen, te zadužiti ovaj grad u narednih 30 godina i pitanje financiranja i održavanja prepustiti budućim generacijama na brigu. No, mi tako ne radimo i ako hoćete, ja tako nikad nisam radio, niti hoću. Odvojili smo pune tri godine da bi kvalitetno proučili i stručno pripremili projekt i na temelju argumentirane stručne podloge donijeli najbolju odluku na razini najvišeg predstavničkog tijela - Gradskog vijeća. Još jednom ću ponoviti, uvažavajući pitanje struke, racionalno smo od početka pristupili projektu s odgovornošću za javne financije našeg grada. Pula će napokon dobiti dugoročno održiv javni bazen, u kojem će moći uživati svi naši sugrađani.
Koliko ste zadovoljni objedinjenim Odjelom prostornog uređenja, komunalnog sustava i imovine?
- Osnovni cilj objedinjavanja gradskih odjela bio je omogućiti bržu, efikasniju i kvalitetniju uslugu prema građanima i gospodarstvenicima. Naime, pojedini su se poslovi preklapali medu odjelima, poput primjerice poslova legalizacije gdje se dio zahtjeva slao iz jednog odjela u drugi. Sada kada je posao pod jednim krovom, stvari se puno brže rješavaju. Pula je dobila brojna priznanja vezana upravo uz učinkovitost javne uprave i ovaj korak još je jedan doprinos tome.
Koliko je izgledna realizacija projekata poput odabranog idejnog rješenja uređenja rive?
- U Puli danas stvaramo preduvjete razvoja, a jedan od njih je i uređenje rive. Podsjetit ću, ne tako davno u pulski su se zaljev direktno izlijevale fekalije bez ikakvog pročišćavanja. Kako bi uopće mogli zakoračiti u projekt uređenja rive i početi razmišljati o Puli kao gradu na moru, bilo je potrebno riješiti ovaj temeljni problem. To je, dakle, nulta faza s kojom se u posljednjih 100 godina nitko nije htio uhvatiti u koštac. Mi smo to napravili! Izgrađen je obalni kolektor i danas, nakon samo godinu dana njegovog rada, prvi veći znaci oporavka morske obale od onečišćenja postali su vidljivi. More je znatno prozirnije, a ribe, ježevi i ostali živi svijet vratio se na samu obalu rive. Sjetite se samo one slike dupina koju prenijeli svi lokalni mediji.
Možete li biti konkretniji, u kojoj je fazi projekt uređenja rive?
- Realizacija projekta već je u tijeku, Lučka uprava Pula radi ogroman posao nasipavanja obale i Pula već polako dobiva novu vizuru. Projekt vraćanja Pule moru je dugoročan projekt koji se provodi u etapama i dosad sve ide po planu. Pula će sigurno dobiti uređenu rivu. Što je s projektom izgradnje džamije? - Svatko ima pravo na zadovoljavanje svojih vjerskih potreba, posebice u kozmopolitskoj Puli. U Puli već dugi niz godina postoji vjerski objekt u samom centru grada koji prostorno ne zadovoljava potrebe vjernika. Primjeri Zagreba ili Rijeke govore da je to proces koji traje i 30-ak godina i nije realno očekivati da će se dogoditi preko noći. Da bi pružili stručnu pomoć, Grad Pula je osnovao Povjerenstvo za predlaganje lokacije s ciljem razmatranja mogućih potencijalnih lokacija izgradnje centra na području Pule koje će razmotriti i sve varijante - postojeću na današnjoj lokaciji u centru grada ili neku novu. Povjerenstvo je raspravljalo o tom pitanju, kao i o zahtjevu žitelja Valmada za izmještanjem lokacije vjerskog centra i zahtjevom za izmjenom prostorno-planske dokumentacije s lokacije na Valmadama, što smo i uvažili.
Nakon izgradnje obalnog kolektora duž rive kod zgrade Glavne pošte se širi smrad, kružni tok na ulazu u grad je izgrađen pa se izvodi retencija zbog plavljenja. Tko je odgovoran za takve velike propuste?
- Bilo bi neobično da se kod velikih građevinskih zahvata i velikih infrastrukturnih projekata ne naiđe na određene probleme. Da, pitanje neugodnih mirisa kod pošte je nešto što i mene muči. No, vjerujem da su naše stručne službe na tragu rješenja, iako će u konačnici, trajno rješenje biti u odvojenom sustavu odvodnje. U posljednjih nekoliko godina izgradili smo čvrste temelje infrastrukture jednog modernog grada, od kanalizacije, plinofikacije, cestovne infrastrukture, sprječavanja plavljenja, kao i odvodnje oborinskih voda. Ono na što sam posebno ponosan je da smo se uspjeli izboriti da većinu tih sredstava, a radi se o nekoliko stotina milijuna kuna koliko je uloženo, vratimo našim građanima iz državnog proračuna, kojega značajno punimo. Gradski proračun takve kapitalne investicije ne bi mogao podnijeti niti u narednom desetljeću. Pula je dugo godina bila zapušten grad, grad u čiju se temeljnu infrastrukturu ništa nije ulagalo. U posljednjih desetak godina izgrađena je infrastrukturna baza koje je možda manje vidljiva, ali koja život znači i koja je preduvjet za izgradnju svih sadržaja i vizure koja će Pulu zaista transformirati u moderan europski grad.
U kojoj je fazi odabir lokacije za postavljanje spomenika Mati Parlovu?
- Prije svega, želim zahvaliti inicijatoru postavljanja spomenika - Hrvatskom boksačkom savezu s kojim odlično surađujemo. Mate Parlov zaslužuje reprezentativan spomenik u gradu čije je ime pronio svijetom i siguran sam da se s tim svi slažemo. Međutim, kada govorimo o lokaciji, svatko od nas ima prijedlog ili viziju gdje bi taj spomenik trebao biti. Stoga je u ovakvim i sličnim trenucima potrebno slušati struku i ocijeniti koja je opcija najprihvatljivija. Nadležno Povjerenstvo za takva pitanja predložilo je dvije lokacije, jednu podno Arene u Valerijinom parku, i drugu na Verudi pored Doma sportova Mate Parlov. Smatram da bi spomenik takvom sportskom velikanu trebao biti na lokaciji koja je i u turističkom smislu frekventna te sam prihvatio prijedlog lokacije podno Arene. No unatoč tome, službeno smo zatražili očitovanje nadležnog Konzervatorskog odjela u Puli za četiri lokacije u centru. Za područje Portarate i tri lokacije u okolici Arene Konzervatorski odjel nije dao suglasnost, dok se za lokaciju pored Doma sportova Mate Parlov nadležni Konzervatorski odjel slaže. Razgovori s obitelji Parlov, svim nadležnim institucijama, izrađivačem spomenika i boksačkim savezom, još uvijek traju i siguran sam da ćemo naći optimalno rješenje.
Zbog čega ste se distancirali od NK Istre 1961, nekad ste dolazili na Drosinu i pratili utakmice, već dugo vas nema. Zašto se ne realizira projekt kluba na Marsovom polju?
- Itekako pratim što se događa u klubu i kao Grad pokušavamo maksimalno pomoći u okviru naših ovlasti i mogućnosti, budući da Grad posjeduje manjinski paket dionica kluba. U sportski i rezultatski dio priče ne želim ulaziti jer nije na meni govoriti o tome. Ipak, ono što me muči je odnos većinskog vlasnika kluba, kojeg predstavlja gospodin Glover, prema klubu, ali i prema Gradu. U više navrata sam mu osobno to i rekao, a posljednji put prošlog tjedna, jer smatram da situacija ne ide u dobrom smjeru, lako za trenutnu situaciju ima više razloga, od kojih je jedan zasigurno kvaliteta igračkog kadra, smatram da je ključni razlog neostvarivanja zadanih ciljeva u stručnom kadru, u samoj upravi kluba i ljudima kojima se Glover okružio. Vjerujem da će, s obzirom na uložena značajna financijska sredstva, nakon ove sezone, većinski vlasnik razmisliti o svemu dosad učinjenom. U više sam navrata većinskom vlasniku poručio daje uspjeh NK Istre 1961 uspjeh sporta Pule. S druge strane, Grad Pula je maksimalno pomogla omladinskom pogonu i to ćemo i dalje činiti. Što se tiče sportskog kampusa, država je vlasnik tog područja i realizacija tog projekta ovisit će o i budućim planovima samog investitora." (Glas Istre)
Stavljanje bivših vojnih zona u funkciju razvoja grada, kako to komentirate?
- Bio bih sretniji kada biste mi mogli uputiti direktno pitanje kada ćete staviti u funkciju bivše vojne zone?, jer bi to značilo da o tome odlučuje lokalna zajednica, a ne da za sve moramo čekati državu. No, s obzirom na centralizirani državni ustroj, mogu samo ponoviti kako se radi o državnoj imovini, iako se često puta napuštena vojna imovina smatra imovinom Grada, što nije točno. Grad je odradio sve potrebne predradnje koje su u našoj nadležnosti da bi se stvorili preduvjeti za razvoj tih područja, odnosno, usvojili smo sve potrebne prostorne planove. Sada je na potezu vlasnik tih nekretnina, dakle, država.
Kakav je konkretan interes ulagača za područje Muzila i Saccorggiane?
- Na natječaj za dostavu neobvezujućih ponuda i iskazivanje interesa za Muzil pristigle su dvije neobvezujuće ponude renomiranih svjetskih kompanija i to američke grupacije Forbes Real Estate LLC i francuskih investitora Bovgues Batiment International. To daje dozu optimizma znajući da se radi o institutu prava građenja i da smo prostornim planovima osigurali popriličan konzervativan pristup, gledali u najvećoj mjeri sačuvati kulturnu baštinu i zaštititi zelene površine, što s ekonomske strane u smislu povrata investicije predstavlja dodatan izazov za potencijalne investitore. Sada slijedi objava obvezujućeg natječaja s potrebnim garancijama, a termin i rokovi su u rukama Vlade RH koja provodi natječaj. Muzil predstavlja budućnost grada koja će osigurati nove investicije i radna mjesta, a pri tom ostati otvoren i pristupačan za sve Puljane i goste. Sam ministar turizma Anton Kliman prilikom nedavnog obilaska Muzila izjavio je da će se založiti da projekt čim prije zaživi jer nemamo više što čekati, pa doista očekujem puno brži i proaktivniji pristup onoga tko o tome odlučuje, a to je država. Prije pet godina investitor Danko Končar dobio je područje Sv. Katarine-Monumenti, ali ništa se nije pomaklo.
Koji je razlog tome jer je očito da se zamišljeni razvoj Pule ne događa?
- Kao i u slučaju Muzila, bivše vojno područje Sv. Katarine-Monumenti predstavlja veliku razvojnu šansu za Pulu. Na Sv. Katarini-Monumentima planirana je izgradnja nautičko-turističkog kompleksa i to će zapravo biti prva značajnija investicija koja će jednu bivšu vojnu zonu prenamijeniti u civilno područje. Međutim, nakon četiri i pol godine od Vladine odluke o raspisivanju međunarodnog natječaja, osim papirnatog dijela posla još smo uvijek na početku. Investitor nije u zadanim rokovima obavio potrebne predradnje, država je aktivirala naplatu garancije od 4,2 milijuna kuna i slijedi raspisivanje novog natječaja. Dio krivice zasigurno je na investitoru, ali velik dio krivice pada i na leđa Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, koji je šest mjeseci nakon provedenog međunarodnog natječaja za čitavo područje utvrdio svojstvo kulturnog dobra. Kao da Ministarstvo kulture ne spada pod Vladu RH.
Namjeravate li se kandidirati na lokalnim izborima 2017. godine za gradonačelnika Pule?
- S obzirom na političku situaciju u zemlji, vjerujem da ćemo se u sljedećim mjesecima suočiti s cijelim nizom izazova na koje treba adekvatno odgovoriti. Tu primarno mislim na posljedice nefunkcioniranja izvršne vlasti, koje ćemo svi uskoro početi osjećati te na ugrožavanje temeljnih građanskih vrijednosti koje smo do jučer smatrali neupitnima. To je sada, uz brigu za funkcioniranje grada, apsolutni prioritet. O lokalnim izborima ćemo razmišljati kada dođe vrijeme. O IDS-ovom kandidatu za gradonačelnika odlučit će gradska podružnica IDS-a.
Kako komentirate najavu SDP-a o njihovom kandidatu, Peđi Grbinu ili Danijelu Feriću, za mjesto gradonačelnika, znači li to i daljnje hladne odnose nekadašnjih koalicijskih partnera?
- Našom suradnjom smo puno postigli za grad. Njihova je odluka bila pokušati s vlastitim kandidatom koji je na izborima loše prošao i SDP se morao suočiti s posljedicama svoje odluke. Unutarstranačke odnose drugih stranaka nikad nismo komentirali, niti nas se to tiče. Živimo u demokratskom društvu i svatko se ima pravo kandidirati, a građani su u konačnici ti koji će nas vrednovati.
Koji su razlozi da niste popustili prilikom odabira kakav će se bazen graditi, jeste li razmišljali o olimpijskom koji bi vam donio mirnije izbore sljedeće godine?
- To je prevelika odluka da bi o tome odlučivala samo jedna osoba. No, politički gledano, u pravu ste, mogli smo vrlo komotno, i to bez da smo pitali građane i struku, biti neodgovorni i donijeti odluku da gradimo 50-metarski bazen, te zadužiti ovaj grad u narednih 30 godina i pitanje financiranja i održavanja prepustiti budućim generacijama na brigu. No, mi tako ne radimo i ako hoćete, ja tako nikad nisam radio, niti hoću. Odvojili smo pune tri godine da bi kvalitetno proučili i stručno pripremili projekt i na temelju argumentirane stručne podloge donijeli najbolju odluku na razini najvišeg predstavničkog tijela - Gradskog vijeća. Još jednom ću ponoviti, uvažavajući pitanje struke, racionalno smo od početka pristupili projektu s odgovornošću za javne financije našeg grada. Pula će napokon dobiti dugoročno održiv javni bazen, u kojem će moći uživati svi naši sugrađani.
Koliko ste zadovoljni objedinjenim Odjelom prostornog uređenja, komunalnog sustava i imovine?
- Osnovni cilj objedinjavanja gradskih odjela bio je omogućiti bržu, efikasniju i kvalitetniju uslugu prema građanima i gospodarstvenicima. Naime, pojedini su se poslovi preklapali medu odjelima, poput primjerice poslova legalizacije gdje se dio zahtjeva slao iz jednog odjela u drugi. Sada kada je posao pod jednim krovom, stvari se puno brže rješavaju. Pula je dobila brojna priznanja vezana upravo uz učinkovitost javne uprave i ovaj korak još je jedan doprinos tome.
Koliko je izgledna realizacija projekata poput odabranog idejnog rješenja uređenja rive?
- U Puli danas stvaramo preduvjete razvoja, a jedan od njih je i uređenje rive. Podsjetit ću, ne tako davno u pulski su se zaljev direktno izlijevale fekalije bez ikakvog pročišćavanja. Kako bi uopće mogli zakoračiti u projekt uređenja rive i početi razmišljati o Puli kao gradu na moru, bilo je potrebno riješiti ovaj temeljni problem. To je, dakle, nulta faza s kojom se u posljednjih 100 godina nitko nije htio uhvatiti u koštac. Mi smo to napravili! Izgrađen je obalni kolektor i danas, nakon samo godinu dana njegovog rada, prvi veći znaci oporavka morske obale od onečišćenja postali su vidljivi. More je znatno prozirnije, a ribe, ježevi i ostali živi svijet vratio se na samu obalu rive. Sjetite se samo one slike dupina koju prenijeli svi lokalni mediji.
Možete li biti konkretniji, u kojoj je fazi projekt uređenja rive?
- Realizacija projekta već je u tijeku, Lučka uprava Pula radi ogroman posao nasipavanja obale i Pula već polako dobiva novu vizuru. Projekt vraćanja Pule moru je dugoročan projekt koji se provodi u etapama i dosad sve ide po planu. Pula će sigurno dobiti uređenu rivu. Što je s projektom izgradnje džamije? - Svatko ima pravo na zadovoljavanje svojih vjerskih potreba, posebice u kozmopolitskoj Puli. U Puli već dugi niz godina postoji vjerski objekt u samom centru grada koji prostorno ne zadovoljava potrebe vjernika. Primjeri Zagreba ili Rijeke govore da je to proces koji traje i 30-ak godina i nije realno očekivati da će se dogoditi preko noći. Da bi pružili stručnu pomoć, Grad Pula je osnovao Povjerenstvo za predlaganje lokacije s ciljem razmatranja mogućih potencijalnih lokacija izgradnje centra na području Pule koje će razmotriti i sve varijante - postojeću na današnjoj lokaciji u centru grada ili neku novu. Povjerenstvo je raspravljalo o tom pitanju, kao i o zahtjevu žitelja Valmada za izmještanjem lokacije vjerskog centra i zahtjevom za izmjenom prostorno-planske dokumentacije s lokacije na Valmadama, što smo i uvažili.
Nakon izgradnje obalnog kolektora duž rive kod zgrade Glavne pošte se širi smrad, kružni tok na ulazu u grad je izgrađen pa se izvodi retencija zbog plavljenja. Tko je odgovoran za takve velike propuste?
- Bilo bi neobično da se kod velikih građevinskih zahvata i velikih infrastrukturnih projekata ne naiđe na određene probleme. Da, pitanje neugodnih mirisa kod pošte je nešto što i mene muči. No, vjerujem da su naše stručne službe na tragu rješenja, iako će u konačnici, trajno rješenje biti u odvojenom sustavu odvodnje. U posljednjih nekoliko godina izgradili smo čvrste temelje infrastrukture jednog modernog grada, od kanalizacije, plinofikacije, cestovne infrastrukture, sprječavanja plavljenja, kao i odvodnje oborinskih voda. Ono na što sam posebno ponosan je da smo se uspjeli izboriti da većinu tih sredstava, a radi se o nekoliko stotina milijuna kuna koliko je uloženo, vratimo našim građanima iz državnog proračuna, kojega značajno punimo. Gradski proračun takve kapitalne investicije ne bi mogao podnijeti niti u narednom desetljeću. Pula je dugo godina bila zapušten grad, grad u čiju se temeljnu infrastrukturu ništa nije ulagalo. U posljednjih desetak godina izgrađena je infrastrukturna baza koje je možda manje vidljiva, ali koja život znači i koja je preduvjet za izgradnju svih sadržaja i vizure koja će Pulu zaista transformirati u moderan europski grad.
U kojoj je fazi odabir lokacije za postavljanje spomenika Mati Parlovu?
- Prije svega, želim zahvaliti inicijatoru postavljanja spomenika - Hrvatskom boksačkom savezu s kojim odlično surađujemo. Mate Parlov zaslužuje reprezentativan spomenik u gradu čije je ime pronio svijetom i siguran sam da se s tim svi slažemo. Međutim, kada govorimo o lokaciji, svatko od nas ima prijedlog ili viziju gdje bi taj spomenik trebao biti. Stoga je u ovakvim i sličnim trenucima potrebno slušati struku i ocijeniti koja je opcija najprihvatljivija. Nadležno Povjerenstvo za takva pitanja predložilo je dvije lokacije, jednu podno Arene u Valerijinom parku, i drugu na Verudi pored Doma sportova Mate Parlov. Smatram da bi spomenik takvom sportskom velikanu trebao biti na lokaciji koja je i u turističkom smislu frekventna te sam prihvatio prijedlog lokacije podno Arene. No unatoč tome, službeno smo zatražili očitovanje nadležnog Konzervatorskog odjela u Puli za četiri lokacije u centru. Za područje Portarate i tri lokacije u okolici Arene Konzervatorski odjel nije dao suglasnost, dok se za lokaciju pored Doma sportova Mate Parlov nadležni Konzervatorski odjel slaže. Razgovori s obitelji Parlov, svim nadležnim institucijama, izrađivačem spomenika i boksačkim savezom, još uvijek traju i siguran sam da ćemo naći optimalno rješenje.
Zbog čega ste se distancirali od NK Istre 1961, nekad ste dolazili na Drosinu i pratili utakmice, već dugo vas nema. Zašto se ne realizira projekt kluba na Marsovom polju?
- Itekako pratim što se događa u klubu i kao Grad pokušavamo maksimalno pomoći u okviru naših ovlasti i mogućnosti, budući da Grad posjeduje manjinski paket dionica kluba. U sportski i rezultatski dio priče ne želim ulaziti jer nije na meni govoriti o tome. Ipak, ono što me muči je odnos većinskog vlasnika kluba, kojeg predstavlja gospodin Glover, prema klubu, ali i prema Gradu. U više navrata sam mu osobno to i rekao, a posljednji put prošlog tjedna, jer smatram da situacija ne ide u dobrom smjeru, lako za trenutnu situaciju ima više razloga, od kojih je jedan zasigurno kvaliteta igračkog kadra, smatram da je ključni razlog neostvarivanja zadanih ciljeva u stručnom kadru, u samoj upravi kluba i ljudima kojima se Glover okružio. Vjerujem da će, s obzirom na uložena značajna financijska sredstva, nakon ove sezone, većinski vlasnik razmisliti o svemu dosad učinjenom. U više sam navrata većinskom vlasniku poručio daje uspjeh NK Istre 1961 uspjeh sporta Pule. S druge strane, Grad Pula je maksimalno pomogla omladinskom pogonu i to ćemo i dalje činiti. Što se tiče sportskog kampusa, država je vlasnik tog područja i realizacija tog projekta ovisit će o i budućim planovima samog investitora." (Glas Istre)
Podijeli
