13/07/2016
Pula je jedan od najtransparentnijih i najštedljivijih gradova u Hrvatskoj
Internetski portal gradonačelnik.hr objavio je intervju s gradonačelnikom Pule Borisom Miletićem kojeg prenosimo u cijelosti:
Pula je jedan od najtransparentnijih i najštedljivijih gradova u Hrvatskoj, te prvi društveno odgovoran grad u svijetu
Iako smo smanjili broj zaposlenih i troškove gradske administracije, informatizacijom uprave uspjeli smo povećati efikasnost, zadržavajući visoku razinu transparentnosti. Među prvima u Hrvatskoj objedinili smo postupak javne nabave i dosad ostvarili višemilijunske uštede, značajno informatizirali gradsku upravu, uveli e-poslovanje i lokalnu riznicu. U ovih devet godina, za 25 posto smo smanjili administraciju gradske uprave, udio troškova plaća u odnosu na izvorne prihode je ispod 11 posto, ističe gradonačelnik Pule povodom desete obljetnice na čelu grada
Gospodine Miletić, ovih ste dana obilježili desetu obljetnicu na čelu Pule. Kako biste, ukratko, ocijenili svoju vladavinu?
- Gradonačelnik sam postao 29. lipnja 2006. godine i ovu važnu funkciju od tada obnašam s istim entuzijazmom kao i prvoga dana. Smatram se iznimno sretnim čovjekom jer radim posao koji volim, u najljepšem gradu na svijetu. Kada sam preuzeo funkciju gradonačelnika, znao sam da neće biti jednostavno pokrenuti i provesti velike, temeljne infrastrukture projekte koji su u Puli godinama bili zanemareni, a koji su nužni za postavljanje čvrstih temelja za daljnji razvoj grada. Mislim da je to bio pravi put, čemu svjedoče rezultati koji su danas itekako vidljivi.
U čemu je najveća razlika između Pule od prije deset godina i onoga kakva je danas?
- Pula je oduvijek bila jak vojno-industrijski grad i za vrijeme Austro-Ugarske monarhije postavljeni su temelji i smjernice budućeg izgleda i razvoja modernog grada. U temeljnu infrastrukturu, kao što su primjerice kanalizacija ili plinofikacija, godinama se nije ulagalo i nije bilo nimalo lako uhvatiti se u koštac s tim problemima. No, to je bila naša obaveza, posebice prema našim građanima, i drago mi je da smo uspjeli realizirati tako važne projekte. Danas Pulu gledamo iz perspektive turističkog grada koji je prvi u Hrvatskoj po broju festivalskih sadržaja, s više od tisuću manifestacija godišnje, od kojih su nas neke upisale i u kartu relevantnih svjetskih festivalskih destinacija. Turizam nam se nije dogodio sam po sebi, već je rezultat dugogodišnjeg marljivog rada.
Što smatrate svojim najvećim uspjesima? Koje projekte koje ste ostvarili smatrate najvažnijim za Pulu?
- U zadnjih 10 godina izgrađena je nova škola na Velom Vrhu, dva nova dječja vrtića, dogradili smo niz čitav niz osnovnih škola i značajno povećali razinu obrazovanja te preuzeli obvezu našim najmlađima osigurati najbolje uvjete. Kada govorimo o obrazovanju, Pula danas ima i svoje Sveučilište Jurja Dobrila i studentski kamp koji se sve snažnije razvija. Obnovljeno je pulsko kino, naš Pulski fimski festival danas je najposjećenija kulturna manifestacija u Hrvatskoj, imamo preko tisuću različitih kulturnih manifestacija godišnje, imamo glazbene festivale poput Outlooka i Dimensiona koji svake godine privuku na desetke tisuća posjetitelja, a što Pulu promovira diljem svijeta. Općenito, mnogo je truda uloženo u podizanje razine kvalitete života svih građana Pule.
Izgradnja kanalizacijskog sustava Pule i obalnog kolektora na Rivi jedan je od vitalnih projekata koji smo realizirali. Do prije samo nekoliko godina, kanalizacija se bez pročišćavanja ispuštala direktno u pulski zaljev što smo morali spriječiti budući da je riječ o osnovnom preduvjetu da se procesa vraćanja Pule moru. Danas, nakon što smo izgradili obalni kolektor i proveli sustav kanalizacije kroz čitav grad, naš je pulski zaljev čist. Isto je i s plinofikacijom. Projekt ne bi bilo moguće realizirati bez suradnje i strpljenja građana koji su pokazali razumijevanje, znajući da se plinofikacija mora sprovesti, na čemu im zahvaljujem. U gradu tri tisuće godina bogate povijesti uspjeli smo izgraditi i položiti ukupno 182 kilometra nove distribucijske mreže plina, a cijela je investicija iznosila 115 milijuna kuna.
Koje probleme grada još uvijek niste uspjeli riješiti i zbog čega?
- Pula se ubrzano i ravnomjerno razvija i mislim da idemo u dobrom smjeru, ali moramo realno sagledati situaciju u kojoj se nalazi cijela država i napraviti najbolje što možemo za naš grad. Svakako smatram da sve snage i resurse trebamo usmjeriti k tome da vojne zone i objekte stavimo u funkciju razvoja, pri čemu se DC Rojc ističe kao primjer dobre prakse - od nekadašnjeg vojnog objekta prenamijenjen je u centar kreativnosti i kulture. Nažalost, država se do sad pokazala kao iznimno loš gospodar koji ne zna kako upravljati svojom imovinom i ta imovina danas sustavno propada i nikome ne služi, a mi za njihovo korištenje već imamo spremne prijedloge i projekte. Takvi objekti za Pulu predstavljaju ogromnu šansu i prilika su za otvaranje novih radnih mjesta i zapošljavanja velikog broja naših sugrađana. Od ostalih važnijih projekata koje nam predstoje svakako bih istaknuo i gradnju još jedne osnovne škole koja bi omogućila svim učenicima pohađanje nastave u jednoj smjeni, a za umirovljenike želimo izgraditi još jedan dom za starije i nemoćne.
Za pretpostaviti je da ste za kraj mandata tempirali realizaciju najboljih projekata. Što građani Pule od Vas mogu očekivati do izbora iduće godine?
- Projekti koje smo započeli i koje planiramo pokrenuti nimalo ne ovise o terminu održavanja bilo kojih izbora. Ponosim se činjenicom da svih ovih godina imamo kontinuitet i da smo dokazali da je upravo to naše istarsko zajedništvo omogućilo ostvarivanje svih zacrtanih ciljeva i projekata. Neovisno o izborima, nastavljamo s ulaganjima u školski i predškolski sustav te u ljetnim mjesecima ulažemo značajna financijska sredstva u nadogradnju i opremanje pulskih škola i vrtića, nastavljamo uređivati prometnice, fasade, gradi se nova Opća bolnica, kreće uređenje trga kralja Tomislava na Verudi... Jedan od projekata na kojemu intenzivno radimo je izgradnja javnog gradskog bazena koja bi, prema planovima, trebala početi već ove godine.
Upravo je gradski bazen jedan od značajnijih projekata Vaše gradske vlasti. Bilo je dosta polemika i prigovora zbog toga što niste išli na gradnju olimpijskog, 50-metarskog bazena nego ste odlučili graditi manji?
- U posljednjih nekoliko godina na području Pule uložena su značajna financijska sredstva za podizanje kvalitete sportske infrastrukture i svakako nam je sada prvi prioritet izgradnja javnog gradskog bazena. Odluka o veličini samog bazena prevelika je odgovornost da bi o tome odlučivala samo jedna osoba te je odluku o tome donijelo Gradsko vijeće na temelju svih relevantnih podataka koje smo prikupljali i analizirali posljednjih nekoliko godina. Istina, mogli smo i bez da smo pitali građane i struku, biti neodgovorni i donijeti odluku da gradimo 50-metarski bazen, zadužiti grad za narednih 30 godina te pitanje financiranja i održavanja prepustiti na brigu budućim generacijama. No, to nije način na koji radimo niti ću osobno ikada tako raditi. Tri smo godine pomno i kvalitetno proučavali i stručno pripremali projekt i na temelju argumentirane stručne podloge donijeli najbolju odluku na razini najvišeg predstavničkog tijela, odnosno Gradskog vijeća. Od samog smo početka racionalno pristupili projektu, vodeći odgovornost za javne financija, a Pula će napokon dobiti dugoročno održiv javni bazen, u kojem će uživati svi naši sugrađani.
Pula financijski stoji jako dobro, nedavno ste usvojili izvršenje proračuna za prošlu godinu u kojoj ste zabilježili plus od 50-ak tisuća kuna. Istaknuli ste tada da je situacija takva zahvaljujući mjerama koje ste poduzeli. O čemu je riječ?
- I prije izbijanja financijske krize, dakle 2007. godine, pokrenuli smo niz mjera štednje i racionalizacije poslovanja. Iako smo smanjili broj zaposlenih i troškove gradske administracije, informatizacijom uprave uspjeli smo povećati efikasnost, zadržavajući visoku razinu transparentnosti, što su potvrdili i nezavisni stručnjaci. Konkretno, među prvima u Hrvatskoj objedinili smo postupak javne nabave i dosad ostvarili višemilijunske uštede, značajno informatizirali gradsku upravu, uveli e-poslovanje i lokalnu riznicu. U ovih devet godina, za 25 posto smo smanjili administraciju gradske uprave, udio troškova plaća u odnosu na izvorne prihode je ispod 11 posto i danas smo jedan od najštedljivijih gradova Hrvatske, što redovito potvrđuje i Ministarstvo financija.
Kako je na financije Pule utjecala mini-porezna reforma kojima su gradovi ostali bez dijela prihoda? Neki gradovi digli su veliku buku zbog manjka koji im je zbog toga nastao, dok se neki hvale da su završili čak u plusu... Gdje je tu Pula?
- Zbog odluke tadašnje Vlade RH, od 1. siječnja 2015. godine ostali smo bez značajnog dijela svojih sredstava, što je velik udarac na standard građana. Zbog toga smo bili primorani poduzeti određene korake i provesti niz nepopularnih mjera kako bismo zadržali uravnotežen proračun te osigurali novac za plaće teta u vrtiću, za čišćenje ulica i trgova, za rad mjesnih odbora i slično. Početkom prošle godine, za dva posto smo smanjili osnovicu plaće svih zaposlenika gradske uprave, kao i onih koji plaću dobivaju iz proračuna grada te korigirali stopu prireza. Unatoč svemu tome, ove smo godine uspjeli povećati iznose za stipendije, novorođenčad te subvenciju autobusne karte.
Zbog te reforme ste podigli prirez, sa 7,5 na 12 posto. Kakve su bile reakcije građana, je li bilo nezadovoljstva?
- Grad Pula je od 1994. imao jednu od najnižih stopa prireza u odnosu na druge gradove iste veličine u Hrvatskoj. Potaknuti novim udarom na gradski proračun, a s ciljem nastavka odgovornog upravljanja gradom, korigirali smo stopu prireza na dohodak na 12 posto kako bi barem djelomice kompenzirali pad poreznih prihoda. Time smo u konačnici osigurali stabilnost financija i izbjegli dodatna smanjenja financiranja djelatnosti predškolskog odgoja, školstva, sporta, socijalne skrbi, kulture, civilnog društva. Vrijeme je pokazalo da smo bili u pravu i da smo donijeli dobru odluku.
Proglašeni ste jednim od najštedljivijih gradova, odnosno gradonačelnika. Na čemu štedite, a na što trošite, koja je Vaša filozofija upravljanja?
- Mislim da je prije svega potrebno odgovorno se odnositi prema zajedničkom novcu, odnosno javnim financijama. Gradski proračun već godinama je stabilan i omogućava razvoj, a trošimo koliko imamo i ne rasprodajemo gradsku imovinu.
Na koji način potičete poduzetništvo u Puli i koliko ste zadovoljni poduzetničkom slikom grada?
- Drago mi je što se zaustavio pad broja obrta i trgovačkih društava otkako je nastupila svjetska gospodarska kriza. Broj nezaposlenih također se smanjuje što je dobar pokazatelj i efekt naših mjera kojima želimo stimulirati poduzetništvo. U suradnji s poslovnim bankama, putem kreditnih programa, više od deset godina potičemo razvoj malog gospodarstva, mikro i malih trgovačkih društava te obrtnika. Kroz subvencije kamata na ovaj se način omogućava lakši i jeftiniji pristup izvorima financiranja, što poduzetnicima uvelike olakšava odluku o ulasku u investiciju, kao i povrat kreditnih sredstava. Također, dodjeljujemo direktne poticaje malim poduzetnicima kroz Potpore za razvoj gospodarstva u iznosu od 800.000 kuna. U 2012. i 2014. proveli smo istovrsne programe, putem programa "Milijun Plus" i "Potpore Pula 2014" dodijelili smo sveukupno 189 potpora u iznosu od 1,8 milijuna kuna kroz više mjera, prvenstveno namijenjenih za smanjenje početnih financijskih izdataka poduzetnika prilikom pokretanja poslovanja.
Ponosan sam na činjenicu da je upravo u Istri, odnosno u Puli osnovana prva regionalna i jedna od vodećih razvojnih agencija u Hrvatskoj. Putem Istarske razvojne agencije do sad je provedeno preko 30 projekata, sufinanciranih sredstvima iz europskih fondova, ukupne vrijednosti veće od 40 milijuna eura. Pored toga, putem osmišljenih kreditnih programa u suradnji s poslovnim bankama i HBOR-om te uz pomoć uspostavljenog jamstvenog fonda, IDA je tijekom godina odobrila preko 600 poticajnih kredita za poduzetnike ukupne vrijednosti 60 milijuna eura. Mislim da je Istarska razvojna agencija danas postala nezaobilazan čimbenik razvoja gospodarstva cijelog našeg poluotoka.
Pula je jedini grad u Hrvatskoj koji je dobio certifikate za upravljanje kvalitetom, sigurnošću informacija i društvenom odgovornošću. Što to konkretno znači i kako se odražava na život građana?
- Grad Pula prvi je grad u svijetu koji je u poslovanje svoje uprave ugradio vrijednosti društveno odgovornog poslovanja te tako postao članom renomirane međunarodne inicijative The United Nations Global Compact. Preuzeli smo obvezu da nastavimo biti proaktivni kako bismo našim sugrađanima pružili što brži i kvalitetniji servis. Društveno odgovorno poslovanje je koncept kroz koji Pula odlučuje na dobrovoljnoj osnovi doprinositi boljem društvu i čišćem okolišu u interakciji s ostalim dionicima. Moram napomenuti i činjenicu kako je Pula prva javna uprava u Republici Hrvatskoj koja je cjelovito e-poslovanje uvela još 2008. godine, čime smo potvrdili vodeću poziciju u primjeni novih tehnologija i iskazali spremnost i otvorenost za prihvaćanje novih znanja. Nakon toga smo uveli elektronički potpis, e-Konzultacije, e-Zahtjeve, e-predmete, objedinjeni upis u vrtiće pod nazivom e-Vrtić, kao i usluge plaćanja putem e-Računa i e-Uplatnica. Zahvaljujući tome, Pula je jedan od najtransparentnijih gradova u Hrvatskoj, što iznova pokazuju nezavisna istraživanja.
Nedavno je objavljeno kako sve više građana Pule koristi eProračun. O kakvoj je točno aplikaciji riječ i kolika je zainteresiranost i uključenost građana u to?
- Riječ je o posljednjoj u nizu aplikacija koju smo ponudili građanima kako bi im olakšali praćenje javnih financija. Htjeli smo omogućiti da se dodatno informiraju o planiranju i trošenju novca te na jednostavan način omogućili participaciju i interakciju u procesu donošenja proračuna uz pomoć alata suvremenih informatičkih tehnologija. Drago mi je da su građani to prepoznali i što je svakodnevno koriste.
Tijekom ovih deset godina, kao gradonačelnik ste surađivali s nekoliko Vlada. Koja se pokazala kao najkooperativnija i najefikasnija u rješavanju vaših lokalnih problema?
- Nažalost, moram konstatirati da niti jedna Vlada nije imala previše razumijevanja za rješavanje prioriteta naše regije, pa smo se za sve ključne projekte, poput pulske bolnice, istarskog Ipsilona, te sveučilišnog kampusa i menze sami trebali izboriti. Podsjećam da građani Istre godišnje uplaćuju milijardu kuna više u proračun nego što im se vraća. To je nekorektan odnos, vraćaju im se mrvice. No rješenje nije da se više dࢠsamo Istri, već je rješenje decentralizacija Hrvatske. Itekako razumijemo da smo bili u ratu, da postoje siromašna područja i da treba postojati fond solidarnosti za građane u siromašnim predjelima, da se brže razviju, ali to se mora događati po pravilima. U EU je prosjek da lokalna uprava upravlja s oko 20 posto - u zemljama najviše financijske decentralizacije to je oko 40 posto, a kod nas 90 posto ide državi, pet posto Gradu Zagrebu, a pet svim ostalim općinama, gradovima i županijama. Ovo je jednostavno nepravedna podjela, koja znatno koči razvoj naše regije i smanjuje životni standard našim građanima.
Koliko je bitno imati 'svoju' Vladu u Zagrebu? Prolaze li tada lakše projekti, dolazi li se lakše do državnog novca i pomoći?
- Tijekom svih ovih godina pokazalo se da je bitno imati "svoju" Vladu u Zagrebu. Stava sam da država ne smije funkcionirati na takav klijentelistički način te da jedinice lokalne samouprave i državna razina moraju biti partneri i raditi na dobrobiti građana bez obzira na političke boje. Apsolutno sam siguran da bi većom decentralizacijom, odnosno boljim partnerstvom središnje države i lokalne samouprave Hrvatska brže izašla iz recesije i napravila ogroman gospodarski skok. Zato toliko inzistiramo na tome i zalažemo se da svatko ima pravo na svoje - to je jedino pošteno.
Kako funkcioniraju odnosi sa državnim institucijama u proteklih šest mjeseci, otkako su HDZ i MOST preuzeli vlast? Je li točan opći dojam o kaosu i blokadi, pate li projekti, ili se posao ipak obavlja?
- Da, to je točno. Svi mi koji obnašamo funkciju u izvršnoj vlasti, svakodnevno svjedočimo tome da se odluke teško donose te da između raznih ministarstva i agencija nema usuglašenih stavova, zbog čega pate brojni projekti koji često znače razvoj na lokalnom nivou. Uz to, možemo slobodno reći da u 2016. Hrvatska nije imala Vladu. Mislim da dovoljno govori činjenica da je najveći partner u bivšoj Vladi izazvao rušenje iste. Nažalost i u ovih par mjeseci koliko su obnašali vlast doveli su zemlju do potpune blokade izvršne i zakonodavne vlasti, čime su blokirani brojni projekti i razvojni programi i ugroženo povlačenje sredstava Europske unije. Dakle, MOST i stranke takozvane Domoljubne koalicije na čelu s HDZ-om doveli su Hrvatsku u stanje totalnog bezvlašća koje je ekstremno opasno.
Što, kao prvi čovjek IDS-a mislite, jesu li nam trebali prijevremeni izbori i je li to, kako kažu, preveliki trošak i financijski gubitak za državu?
- Prijevremeni izbori zasigurno predstavljaju nepotreban trošak, na čemu se možemo zahvaliti bivšoj vladajućoj koaliciji HDZ-a i MOST-a. Međutim, da su oni ostali na vlasti, takvo stanje bezvlašća i blokada nastavilo bi se još tri godine, što bi Hrvatsku višestruko koštalo u odnosu na prijevremene izbore. Dakle, prijevremeni izbori bili su jedino rješenje s kojem se okončala ova agonija u državi i preduvjet kako bismo konačno krenuli naprijed.
Kako se IDS priprema za parlamentarne izbore, hoćete li opet koalirati sa SDP-om?
- IDS je spreman za nove izbore. Mi jasno znamo što želimo i kako to možemo postići u Saboru. Naš je program detaljno razrađen, a temelji se na decentralizaciji i na ključnim projektima koji bi značajno ubrzali razvoj naše regije. Ono što je sigurno jest da će IDS na ovim izborima nastupiti kao i na svim izborima do sada. Zanimaju nas konkretni projekti i politike koje se odnose na decentralizaciju zemlje, i to će biti naši uvjeti za potencijalnu suradnju sa strankama lijevog liberalnog centra i bliskim strankama nakon parlamentarnih izbora. (gradonačelnik.hr)
Pula je jedan od najtransparentnijih i najštedljivijih gradova u Hrvatskoj, te prvi društveno odgovoran grad u svijetu
Iako smo smanjili broj zaposlenih i troškove gradske administracije, informatizacijom uprave uspjeli smo povećati efikasnost, zadržavajući visoku razinu transparentnosti. Među prvima u Hrvatskoj objedinili smo postupak javne nabave i dosad ostvarili višemilijunske uštede, značajno informatizirali gradsku upravu, uveli e-poslovanje i lokalnu riznicu. U ovih devet godina, za 25 posto smo smanjili administraciju gradske uprave, udio troškova plaća u odnosu na izvorne prihode je ispod 11 posto, ističe gradonačelnik Pule povodom desete obljetnice na čelu grada
Gospodine Miletić, ovih ste dana obilježili desetu obljetnicu na čelu Pule. Kako biste, ukratko, ocijenili svoju vladavinu?
- Gradonačelnik sam postao 29. lipnja 2006. godine i ovu važnu funkciju od tada obnašam s istim entuzijazmom kao i prvoga dana. Smatram se iznimno sretnim čovjekom jer radim posao koji volim, u najljepšem gradu na svijetu. Kada sam preuzeo funkciju gradonačelnika, znao sam da neće biti jednostavno pokrenuti i provesti velike, temeljne infrastrukture projekte koji su u Puli godinama bili zanemareni, a koji su nužni za postavljanje čvrstih temelja za daljnji razvoj grada. Mislim da je to bio pravi put, čemu svjedoče rezultati koji su danas itekako vidljivi.
U čemu je najveća razlika između Pule od prije deset godina i onoga kakva je danas?
- Pula je oduvijek bila jak vojno-industrijski grad i za vrijeme Austro-Ugarske monarhije postavljeni su temelji i smjernice budućeg izgleda i razvoja modernog grada. U temeljnu infrastrukturu, kao što su primjerice kanalizacija ili plinofikacija, godinama se nije ulagalo i nije bilo nimalo lako uhvatiti se u koštac s tim problemima. No, to je bila naša obaveza, posebice prema našim građanima, i drago mi je da smo uspjeli realizirati tako važne projekte. Danas Pulu gledamo iz perspektive turističkog grada koji je prvi u Hrvatskoj po broju festivalskih sadržaja, s više od tisuću manifestacija godišnje, od kojih su nas neke upisale i u kartu relevantnih svjetskih festivalskih destinacija. Turizam nam se nije dogodio sam po sebi, već je rezultat dugogodišnjeg marljivog rada.
Što smatrate svojim najvećim uspjesima? Koje projekte koje ste ostvarili smatrate najvažnijim za Pulu?
- U zadnjih 10 godina izgrađena je nova škola na Velom Vrhu, dva nova dječja vrtića, dogradili smo niz čitav niz osnovnih škola i značajno povećali razinu obrazovanja te preuzeli obvezu našim najmlađima osigurati najbolje uvjete. Kada govorimo o obrazovanju, Pula danas ima i svoje Sveučilište Jurja Dobrila i studentski kamp koji se sve snažnije razvija. Obnovljeno je pulsko kino, naš Pulski fimski festival danas je najposjećenija kulturna manifestacija u Hrvatskoj, imamo preko tisuću različitih kulturnih manifestacija godišnje, imamo glazbene festivale poput Outlooka i Dimensiona koji svake godine privuku na desetke tisuća posjetitelja, a što Pulu promovira diljem svijeta. Općenito, mnogo je truda uloženo u podizanje razine kvalitete života svih građana Pule.
Izgradnja kanalizacijskog sustava Pule i obalnog kolektora na Rivi jedan je od vitalnih projekata koji smo realizirali. Do prije samo nekoliko godina, kanalizacija se bez pročišćavanja ispuštala direktno u pulski zaljev što smo morali spriječiti budući da je riječ o osnovnom preduvjetu da se procesa vraćanja Pule moru. Danas, nakon što smo izgradili obalni kolektor i proveli sustav kanalizacije kroz čitav grad, naš je pulski zaljev čist. Isto je i s plinofikacijom. Projekt ne bi bilo moguće realizirati bez suradnje i strpljenja građana koji su pokazali razumijevanje, znajući da se plinofikacija mora sprovesti, na čemu im zahvaljujem. U gradu tri tisuće godina bogate povijesti uspjeli smo izgraditi i položiti ukupno 182 kilometra nove distribucijske mreže plina, a cijela je investicija iznosila 115 milijuna kuna.
Koje probleme grada još uvijek niste uspjeli riješiti i zbog čega?
- Pula se ubrzano i ravnomjerno razvija i mislim da idemo u dobrom smjeru, ali moramo realno sagledati situaciju u kojoj se nalazi cijela država i napraviti najbolje što možemo za naš grad. Svakako smatram da sve snage i resurse trebamo usmjeriti k tome da vojne zone i objekte stavimo u funkciju razvoja, pri čemu se DC Rojc ističe kao primjer dobre prakse - od nekadašnjeg vojnog objekta prenamijenjen je u centar kreativnosti i kulture. Nažalost, država se do sad pokazala kao iznimno loš gospodar koji ne zna kako upravljati svojom imovinom i ta imovina danas sustavno propada i nikome ne služi, a mi za njihovo korištenje već imamo spremne prijedloge i projekte. Takvi objekti za Pulu predstavljaju ogromnu šansu i prilika su za otvaranje novih radnih mjesta i zapošljavanja velikog broja naših sugrađana. Od ostalih važnijih projekata koje nam predstoje svakako bih istaknuo i gradnju još jedne osnovne škole koja bi omogućila svim učenicima pohađanje nastave u jednoj smjeni, a za umirovljenike želimo izgraditi još jedan dom za starije i nemoćne.
Za pretpostaviti je da ste za kraj mandata tempirali realizaciju najboljih projekata. Što građani Pule od Vas mogu očekivati do izbora iduće godine?
- Projekti koje smo započeli i koje planiramo pokrenuti nimalo ne ovise o terminu održavanja bilo kojih izbora. Ponosim se činjenicom da svih ovih godina imamo kontinuitet i da smo dokazali da je upravo to naše istarsko zajedništvo omogućilo ostvarivanje svih zacrtanih ciljeva i projekata. Neovisno o izborima, nastavljamo s ulaganjima u školski i predškolski sustav te u ljetnim mjesecima ulažemo značajna financijska sredstva u nadogradnju i opremanje pulskih škola i vrtića, nastavljamo uređivati prometnice, fasade, gradi se nova Opća bolnica, kreće uređenje trga kralja Tomislava na Verudi... Jedan od projekata na kojemu intenzivno radimo je izgradnja javnog gradskog bazena koja bi, prema planovima, trebala početi već ove godine.
Upravo je gradski bazen jedan od značajnijih projekata Vaše gradske vlasti. Bilo je dosta polemika i prigovora zbog toga što niste išli na gradnju olimpijskog, 50-metarskog bazena nego ste odlučili graditi manji?
- U posljednjih nekoliko godina na području Pule uložena su značajna financijska sredstva za podizanje kvalitete sportske infrastrukture i svakako nam je sada prvi prioritet izgradnja javnog gradskog bazena. Odluka o veličini samog bazena prevelika je odgovornost da bi o tome odlučivala samo jedna osoba te je odluku o tome donijelo Gradsko vijeće na temelju svih relevantnih podataka koje smo prikupljali i analizirali posljednjih nekoliko godina. Istina, mogli smo i bez da smo pitali građane i struku, biti neodgovorni i donijeti odluku da gradimo 50-metarski bazen, zadužiti grad za narednih 30 godina te pitanje financiranja i održavanja prepustiti na brigu budućim generacijama. No, to nije način na koji radimo niti ću osobno ikada tako raditi. Tri smo godine pomno i kvalitetno proučavali i stručno pripremali projekt i na temelju argumentirane stručne podloge donijeli najbolju odluku na razini najvišeg predstavničkog tijela, odnosno Gradskog vijeća. Od samog smo početka racionalno pristupili projektu, vodeći odgovornost za javne financija, a Pula će napokon dobiti dugoročno održiv javni bazen, u kojem će uživati svi naši sugrađani.
Pula financijski stoji jako dobro, nedavno ste usvojili izvršenje proračuna za prošlu godinu u kojoj ste zabilježili plus od 50-ak tisuća kuna. Istaknuli ste tada da je situacija takva zahvaljujući mjerama koje ste poduzeli. O čemu je riječ?
- I prije izbijanja financijske krize, dakle 2007. godine, pokrenuli smo niz mjera štednje i racionalizacije poslovanja. Iako smo smanjili broj zaposlenih i troškove gradske administracije, informatizacijom uprave uspjeli smo povećati efikasnost, zadržavajući visoku razinu transparentnosti, što su potvrdili i nezavisni stručnjaci. Konkretno, među prvima u Hrvatskoj objedinili smo postupak javne nabave i dosad ostvarili višemilijunske uštede, značajno informatizirali gradsku upravu, uveli e-poslovanje i lokalnu riznicu. U ovih devet godina, za 25 posto smo smanjili administraciju gradske uprave, udio troškova plaća u odnosu na izvorne prihode je ispod 11 posto i danas smo jedan od najštedljivijih gradova Hrvatske, što redovito potvrđuje i Ministarstvo financija.
Kako je na financije Pule utjecala mini-porezna reforma kojima su gradovi ostali bez dijela prihoda? Neki gradovi digli su veliku buku zbog manjka koji im je zbog toga nastao, dok se neki hvale da su završili čak u plusu... Gdje je tu Pula?
- Zbog odluke tadašnje Vlade RH, od 1. siječnja 2015. godine ostali smo bez značajnog dijela svojih sredstava, što je velik udarac na standard građana. Zbog toga smo bili primorani poduzeti određene korake i provesti niz nepopularnih mjera kako bismo zadržali uravnotežen proračun te osigurali novac za plaće teta u vrtiću, za čišćenje ulica i trgova, za rad mjesnih odbora i slično. Početkom prošle godine, za dva posto smo smanjili osnovicu plaće svih zaposlenika gradske uprave, kao i onih koji plaću dobivaju iz proračuna grada te korigirali stopu prireza. Unatoč svemu tome, ove smo godine uspjeli povećati iznose za stipendije, novorođenčad te subvenciju autobusne karte.
Zbog te reforme ste podigli prirez, sa 7,5 na 12 posto. Kakve su bile reakcije građana, je li bilo nezadovoljstva?
- Grad Pula je od 1994. imao jednu od najnižih stopa prireza u odnosu na druge gradove iste veličine u Hrvatskoj. Potaknuti novim udarom na gradski proračun, a s ciljem nastavka odgovornog upravljanja gradom, korigirali smo stopu prireza na dohodak na 12 posto kako bi barem djelomice kompenzirali pad poreznih prihoda. Time smo u konačnici osigurali stabilnost financija i izbjegli dodatna smanjenja financiranja djelatnosti predškolskog odgoja, školstva, sporta, socijalne skrbi, kulture, civilnog društva. Vrijeme je pokazalo da smo bili u pravu i da smo donijeli dobru odluku.
Proglašeni ste jednim od najštedljivijih gradova, odnosno gradonačelnika. Na čemu štedite, a na što trošite, koja je Vaša filozofija upravljanja?
- Mislim da je prije svega potrebno odgovorno se odnositi prema zajedničkom novcu, odnosno javnim financijama. Gradski proračun već godinama je stabilan i omogućava razvoj, a trošimo koliko imamo i ne rasprodajemo gradsku imovinu.
Na koji način potičete poduzetništvo u Puli i koliko ste zadovoljni poduzetničkom slikom grada?
- Drago mi je što se zaustavio pad broja obrta i trgovačkih društava otkako je nastupila svjetska gospodarska kriza. Broj nezaposlenih također se smanjuje što je dobar pokazatelj i efekt naših mjera kojima želimo stimulirati poduzetništvo. U suradnji s poslovnim bankama, putem kreditnih programa, više od deset godina potičemo razvoj malog gospodarstva, mikro i malih trgovačkih društava te obrtnika. Kroz subvencije kamata na ovaj se način omogućava lakši i jeftiniji pristup izvorima financiranja, što poduzetnicima uvelike olakšava odluku o ulasku u investiciju, kao i povrat kreditnih sredstava. Također, dodjeljujemo direktne poticaje malim poduzetnicima kroz Potpore za razvoj gospodarstva u iznosu od 800.000 kuna. U 2012. i 2014. proveli smo istovrsne programe, putem programa "Milijun Plus" i "Potpore Pula 2014" dodijelili smo sveukupno 189 potpora u iznosu od 1,8 milijuna kuna kroz više mjera, prvenstveno namijenjenih za smanjenje početnih financijskih izdataka poduzetnika prilikom pokretanja poslovanja.
Ponosan sam na činjenicu da je upravo u Istri, odnosno u Puli osnovana prva regionalna i jedna od vodećih razvojnih agencija u Hrvatskoj. Putem Istarske razvojne agencije do sad je provedeno preko 30 projekata, sufinanciranih sredstvima iz europskih fondova, ukupne vrijednosti veće od 40 milijuna eura. Pored toga, putem osmišljenih kreditnih programa u suradnji s poslovnim bankama i HBOR-om te uz pomoć uspostavljenog jamstvenog fonda, IDA je tijekom godina odobrila preko 600 poticajnih kredita za poduzetnike ukupne vrijednosti 60 milijuna eura. Mislim da je Istarska razvojna agencija danas postala nezaobilazan čimbenik razvoja gospodarstva cijelog našeg poluotoka.
Pula je jedini grad u Hrvatskoj koji je dobio certifikate za upravljanje kvalitetom, sigurnošću informacija i društvenom odgovornošću. Što to konkretno znači i kako se odražava na život građana?
- Grad Pula prvi je grad u svijetu koji je u poslovanje svoje uprave ugradio vrijednosti društveno odgovornog poslovanja te tako postao članom renomirane međunarodne inicijative The United Nations Global Compact. Preuzeli smo obvezu da nastavimo biti proaktivni kako bismo našim sugrađanima pružili što brži i kvalitetniji servis. Društveno odgovorno poslovanje je koncept kroz koji Pula odlučuje na dobrovoljnoj osnovi doprinositi boljem društvu i čišćem okolišu u interakciji s ostalim dionicima. Moram napomenuti i činjenicu kako je Pula prva javna uprava u Republici Hrvatskoj koja je cjelovito e-poslovanje uvela još 2008. godine, čime smo potvrdili vodeću poziciju u primjeni novih tehnologija i iskazali spremnost i otvorenost za prihvaćanje novih znanja. Nakon toga smo uveli elektronički potpis, e-Konzultacije, e-Zahtjeve, e-predmete, objedinjeni upis u vrtiće pod nazivom e-Vrtić, kao i usluge plaćanja putem e-Računa i e-Uplatnica. Zahvaljujući tome, Pula je jedan od najtransparentnijih gradova u Hrvatskoj, što iznova pokazuju nezavisna istraživanja.
Nedavno je objavljeno kako sve više građana Pule koristi eProračun. O kakvoj je točno aplikaciji riječ i kolika je zainteresiranost i uključenost građana u to?
- Riječ je o posljednjoj u nizu aplikacija koju smo ponudili građanima kako bi im olakšali praćenje javnih financija. Htjeli smo omogućiti da se dodatno informiraju o planiranju i trošenju novca te na jednostavan način omogućili participaciju i interakciju u procesu donošenja proračuna uz pomoć alata suvremenih informatičkih tehnologija. Drago mi je da su građani to prepoznali i što je svakodnevno koriste.
Tijekom ovih deset godina, kao gradonačelnik ste surađivali s nekoliko Vlada. Koja se pokazala kao najkooperativnija i najefikasnija u rješavanju vaših lokalnih problema?
- Nažalost, moram konstatirati da niti jedna Vlada nije imala previše razumijevanja za rješavanje prioriteta naše regije, pa smo se za sve ključne projekte, poput pulske bolnice, istarskog Ipsilona, te sveučilišnog kampusa i menze sami trebali izboriti. Podsjećam da građani Istre godišnje uplaćuju milijardu kuna više u proračun nego što im se vraća. To je nekorektan odnos, vraćaju im se mrvice. No rješenje nije da se više dࢠsamo Istri, već je rješenje decentralizacija Hrvatske. Itekako razumijemo da smo bili u ratu, da postoje siromašna područja i da treba postojati fond solidarnosti za građane u siromašnim predjelima, da se brže razviju, ali to se mora događati po pravilima. U EU je prosjek da lokalna uprava upravlja s oko 20 posto - u zemljama najviše financijske decentralizacije to je oko 40 posto, a kod nas 90 posto ide državi, pet posto Gradu Zagrebu, a pet svim ostalim općinama, gradovima i županijama. Ovo je jednostavno nepravedna podjela, koja znatno koči razvoj naše regije i smanjuje životni standard našim građanima.
Koliko je bitno imati 'svoju' Vladu u Zagrebu? Prolaze li tada lakše projekti, dolazi li se lakše do državnog novca i pomoći?
- Tijekom svih ovih godina pokazalo se da je bitno imati "svoju" Vladu u Zagrebu. Stava sam da država ne smije funkcionirati na takav klijentelistički način te da jedinice lokalne samouprave i državna razina moraju biti partneri i raditi na dobrobiti građana bez obzira na političke boje. Apsolutno sam siguran da bi većom decentralizacijom, odnosno boljim partnerstvom središnje države i lokalne samouprave Hrvatska brže izašla iz recesije i napravila ogroman gospodarski skok. Zato toliko inzistiramo na tome i zalažemo se da svatko ima pravo na svoje - to je jedino pošteno.
Kako funkcioniraju odnosi sa državnim institucijama u proteklih šest mjeseci, otkako su HDZ i MOST preuzeli vlast? Je li točan opći dojam o kaosu i blokadi, pate li projekti, ili se posao ipak obavlja?
- Da, to je točno. Svi mi koji obnašamo funkciju u izvršnoj vlasti, svakodnevno svjedočimo tome da se odluke teško donose te da između raznih ministarstva i agencija nema usuglašenih stavova, zbog čega pate brojni projekti koji često znače razvoj na lokalnom nivou. Uz to, možemo slobodno reći da u 2016. Hrvatska nije imala Vladu. Mislim da dovoljno govori činjenica da je najveći partner u bivšoj Vladi izazvao rušenje iste. Nažalost i u ovih par mjeseci koliko su obnašali vlast doveli su zemlju do potpune blokade izvršne i zakonodavne vlasti, čime su blokirani brojni projekti i razvojni programi i ugroženo povlačenje sredstava Europske unije. Dakle, MOST i stranke takozvane Domoljubne koalicije na čelu s HDZ-om doveli su Hrvatsku u stanje totalnog bezvlašća koje je ekstremno opasno.
Što, kao prvi čovjek IDS-a mislite, jesu li nam trebali prijevremeni izbori i je li to, kako kažu, preveliki trošak i financijski gubitak za državu?
- Prijevremeni izbori zasigurno predstavljaju nepotreban trošak, na čemu se možemo zahvaliti bivšoj vladajućoj koaliciji HDZ-a i MOST-a. Međutim, da su oni ostali na vlasti, takvo stanje bezvlašća i blokada nastavilo bi se još tri godine, što bi Hrvatsku višestruko koštalo u odnosu na prijevremene izbore. Dakle, prijevremeni izbori bili su jedino rješenje s kojem se okončala ova agonija u državi i preduvjet kako bismo konačno krenuli naprijed.
Kako se IDS priprema za parlamentarne izbore, hoćete li opet koalirati sa SDP-om?
- IDS je spreman za nove izbore. Mi jasno znamo što želimo i kako to možemo postići u Saboru. Naš je program detaljno razrađen, a temelji se na decentralizaciji i na ključnim projektima koji bi značajno ubrzali razvoj naše regije. Ono što je sigurno jest da će IDS na ovim izborima nastupiti kao i na svim izborima do sada. Zanimaju nas konkretni projekti i politike koje se odnose na decentralizaciju zemlje, i to će biti naši uvjeti za potencijalnu suradnju sa strankama lijevog liberalnog centra i bliskim strankama nakon parlamentarnih izbora. (gradonačelnik.hr)
Podijeli
