23/09/2016
Održan stručni skup "E-knjiga u knjižnici: novi izazovi"
U Središnjoj knjižnici ove srijede održan je stručni skup posvećen e-knjizi u organizaciji Gradske knjižnice i čitaonice Pula i Gradske knjižnice Umag.
Skup je bio namijenjen informacijskim stručnjacima i knjižničarima svih vrsta knjižnica s posebnim naglaskom na narodne knjižnice te stručnjacima u procesu proizvodnje i distribucije e-knjiga i publikacija.
Na skupu je predstaviljeno 14 pozvanih izlaganja domaćih i stranih stručnjaka sa svrhom edukacije i poticanje rasprave o položaju elektroničke knjige u Hrvatskoj te praksi knjižnica u osiguravanju elektroničkih izdanja i izvora.
Prijavljene sudionike skupa pozdravili su ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice Pula iSanja Krelja Osterc iz Odjela za kulturu Grada Pule.
Skup je otvoren izlaganjem dr. Kornelija Petr Balog s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek, koja je navela da su elektroničke knjige prisutne na tržištu već neko vrijeme, no predstavljaju veliki izazov jer puno toga nije zakonski regulirano niti određeno. Dragutin Nemec iz Knjižnice Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebugovorio je o posudbi elektroničkih knjiga u hrvatskim knjižnicama sa stajališta autorskog prava, kao i zakonodavstva, a osvrnuo se i na važeće propise EU-a.
Marco Hercog iz Beletrine Accademic Pressa predstavio je Biblos, sistem za posudbu i prodaju e-knjiga koji je nastao kao reakcija na sve jači trend masovnog širenja e-knjiga diljem svijeta, dok je Seid Serdarević iz zaprešićke Frakture naglasio je da e-knjiga nije ugrozila druge oblike knjiga, pitajući se zašto njezino tržište nije naraslo te koliko piratska izdanja ugrožavaju samu e-knjigu. Koje je prilike i (ne)prilike sveprisutno digitalno okruženje donijelo dostupnosti znanja iznio je Tomislav Medak iz Multimedijalnog instituta iz Zagreba u predavanju naslovljenom "Izazovi knjižničara-amatera", a Luana Malec iz Središnje knjižnice Srečka Vilhara Kopar predstavila je e-ponudu koparske knjižnice, odnosno elektroničke zbirke.
U drugom dijelu skupa knjižničari su predstavili svoja iskustva. Nela Načinović i ravnatelj umaške knjižnice Neven Ušumović predstavili su projekt Talijanska digitalna knjižnica u Istri - La biblioteca digitale in Istria, kojem se prije dvije godine priključila Gradska knjižnica i čitaonica Pula uz koparsku knjižnicu, a koji se provodi u suradnji s MLOL-om (Media Library Online), prvom talijanskom mrežom digitalnih knjižnica te sporazum Središnje knjižnice Srečka Vilhara Kopar i Gradske knjižnice Umag zahvaljujući kojem se korisnici umaške knjižnice mogu besplatno učlaniti u koparsku knjižnicu i obratno pa Umažani imaju mogućnost besplatnog pristupa elektroničkim izvorima koparske knjižnice.
U nastavku programa predstavljena je praksa Knjižnica grada Zagreba o kojoj su govorile mr. sc. Ivančica čukec Kero i Kluk Giunio, zatim je Katica Rakovac iz Gradske i Sveučilišne knjižnice Osijek predstavila iskustva s e-knjigom u toj knjižnici, a Petar Lukačić i Maja Krulić Gačan iz Knjižnice i čitaonice "Fran Galović" Koprivnica održali su predavanje "Kako (ni)smo uspjeli uvesti čitanje e-knjiga u Koprivnici?".
Snježana Božin iz zagrebačkog Goethe Instituta Kroatien predstavila je "Knjižnicu za van", odnosno e-posudbu u knjižnici Goethe-Instituta Kroatien, mr. sc. Irena Pilaš iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu govorila je o dostupnosti i korištenju e-službenih informacijskih izvora u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Ljerka Čulina iz CARNet-a o prijedlozima i preporukama za izradu kvalitetnih e-lektira, a Željko Rajter predstavio je rad o projektu sustava za posudbu e-knjiga u narodnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj.
Cilj skupa bio je aktualizirati postojeće prepreke u uvođenju e-knjiga u redovno poslovanje narodnih knjižnica, prikazati trenutni položaj e-knjige u Hrvatskoj, pitanje autorskih prava u području posudbe e-knjige, potaknuti razvoj platforme (i) za pristup e-knjigama u hrvatskim narodnim knjižnicama, prikazati dostupnost nekomercijalnih e-knjiga i nakladničkih projekata u području e-knjige, integracije e-knjige u redovito poslovanje narodnih knjižnica u Hrvatskoj. Namjera skupa bila je i predstavljanje prakse susjednih zemalja u kreiranju digitalnih platformi i posudbi e-knjiga u knjižnicama.
Skup je bio namijenjen informacijskim stručnjacima i knjižničarima svih vrsta knjižnica s posebnim naglaskom na narodne knjižnice te stručnjacima u procesu proizvodnje i distribucije e-knjiga i publikacija.
Na skupu je predstaviljeno 14 pozvanih izlaganja domaćih i stranih stručnjaka sa svrhom edukacije i poticanje rasprave o položaju elektroničke knjige u Hrvatskoj te praksi knjižnica u osiguravanju elektroničkih izdanja i izvora.
Prijavljene sudionike skupa pozdravili su ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice Pula iSanja Krelja Osterc iz Odjela za kulturu Grada Pule.
Skup je otvoren izlaganjem dr. Kornelija Petr Balog s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek, koja je navela da su elektroničke knjige prisutne na tržištu već neko vrijeme, no predstavljaju veliki izazov jer puno toga nije zakonski regulirano niti određeno. Dragutin Nemec iz Knjižnice Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebugovorio je o posudbi elektroničkih knjiga u hrvatskim knjižnicama sa stajališta autorskog prava, kao i zakonodavstva, a osvrnuo se i na važeće propise EU-a.
Marco Hercog iz Beletrine Accademic Pressa predstavio je Biblos, sistem za posudbu i prodaju e-knjiga koji je nastao kao reakcija na sve jači trend masovnog širenja e-knjiga diljem svijeta, dok je Seid Serdarević iz zaprešićke Frakture naglasio je da e-knjiga nije ugrozila druge oblike knjiga, pitajući se zašto njezino tržište nije naraslo te koliko piratska izdanja ugrožavaju samu e-knjigu. Koje je prilike i (ne)prilike sveprisutno digitalno okruženje donijelo dostupnosti znanja iznio je Tomislav Medak iz Multimedijalnog instituta iz Zagreba u predavanju naslovljenom "Izazovi knjižničara-amatera", a Luana Malec iz Središnje knjižnice Srečka Vilhara Kopar predstavila je e-ponudu koparske knjižnice, odnosno elektroničke zbirke.
U drugom dijelu skupa knjižničari su predstavili svoja iskustva. Nela Načinović i ravnatelj umaške knjižnice Neven Ušumović predstavili su projekt Talijanska digitalna knjižnica u Istri - La biblioteca digitale in Istria, kojem se prije dvije godine priključila Gradska knjižnica i čitaonica Pula uz koparsku knjižnicu, a koji se provodi u suradnji s MLOL-om (Media Library Online), prvom talijanskom mrežom digitalnih knjižnica te sporazum Središnje knjižnice Srečka Vilhara Kopar i Gradske knjižnice Umag zahvaljujući kojem se korisnici umaške knjižnice mogu besplatno učlaniti u koparsku knjižnicu i obratno pa Umažani imaju mogućnost besplatnog pristupa elektroničkim izvorima koparske knjižnice.
U nastavku programa predstavljena je praksa Knjižnica grada Zagreba o kojoj su govorile mr. sc. Ivančica čukec Kero i Kluk Giunio, zatim je Katica Rakovac iz Gradske i Sveučilišne knjižnice Osijek predstavila iskustva s e-knjigom u toj knjižnici, a Petar Lukačić i Maja Krulić Gačan iz Knjižnice i čitaonice "Fran Galović" Koprivnica održali su predavanje "Kako (ni)smo uspjeli uvesti čitanje e-knjiga u Koprivnici?".
Snježana Božin iz zagrebačkog Goethe Instituta Kroatien predstavila je "Knjižnicu za van", odnosno e-posudbu u knjižnici Goethe-Instituta Kroatien, mr. sc. Irena Pilaš iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu govorila je o dostupnosti i korištenju e-službenih informacijskih izvora u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Ljerka Čulina iz CARNet-a o prijedlozima i preporukama za izradu kvalitetnih e-lektira, a Željko Rajter predstavio je rad o projektu sustava za posudbu e-knjiga u narodnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj.
Cilj skupa bio je aktualizirati postojeće prepreke u uvođenju e-knjiga u redovno poslovanje narodnih knjižnica, prikazati trenutni položaj e-knjige u Hrvatskoj, pitanje autorskih prava u području posudbe e-knjige, potaknuti razvoj platforme (i) za pristup e-knjigama u hrvatskim narodnim knjižnicama, prikazati dostupnost nekomercijalnih e-knjiga i nakladničkih projekata u području e-knjige, integracije e-knjige u redovito poslovanje narodnih knjižnica u Hrvatskoj. Namjera skupa bila je i predstavljanje prakse susjednih zemalja u kreiranju digitalnih platformi i posudbi e-knjiga u knjižnicama.
Podijeli
