16/01/2017
Posljednji pozdrav velikom umjetniku i vizionaru Martinu Bizjaku
Danas je u Istarskom narodnom kazalištu održana svečana komemoracija u čast nedavno preminulom pulskom umjetniku i kulturnom vizionaru Martinu Bizjaku.
Nekadašnja ravnateljica Javne ustanove Pula Film Festival Zdenka Višković Vukić prisijetila se bogatog opusa ovog velikog pulskog umjetnika. "Martin Bizjak je jednostavno stigao kao zvjezda padalica, smjestio se u Pulu te je svojim iskrama poput vatrometa bljeskao svih ovih godina. Prilika kada od nas otiđu veliki ljudi naše je promišljanje o nama samima i iskri koja zrači dalje i koju nam je svima ostavio." - kazala je Višković Vukić.
Povjesničarka umjetnosti Gorka Ostojić Cvajner istaknula je kako joj pripada velika čast govoriti na oproštaju od velikog umjetnika. "Bio je dar svih darova u mojem životu, toliki poklon koji je uvelike odredio i moj trud i moj život. Nesebičan altruist bio je graditelj, nikada destruktur ni tuđega ni svojega, koji je drugima oko sebe pomagao u gradnji njihovih vrtova s ciljem općeg dobra u srcu." - poručila je Ostojić Cvajner.
Na kraju, predsjednica Slovenskoga kulturnoga društva Istra Klaudija Velimirović prisjetila se svojih dana i bliskog poznanstva s Martinom te organiziranja brojnih izložba koji su umnogočemu obogatili kulturu Pule i cijele Istre.
Martin Bizjak je rođen 1929. u Hrastniku u Sloveniji. U Ljubljani je 1957. diplomirao na Akademiji za likovne umjetnosti. Iste godine preselio se u Pulu gdje je djelovao kao likovni pedagog u današnjoj OŠ Centar te je 1962. na poziv načelnika za prosvjetu Općine Pula osnovao referadu za kulturu. Pomagao je brojnim kolegama u organiziranju samostalnih izložbi, a 1970. je sudjelovao u otvaranju Izložbenog salona, prvoga prostora namijenjenog likovnosti, putem kojeg je, između ostalih, surađivao i s Boškom Obradovićem. Otkupom umjetničkih djela postavio je temelj za ono što je kasnije imenovano Fundusom Grada Pule. Uključen je u reorganizaciju Filmskoga festivala (1974.) kad je uprava preseljena u Pulu gdje je osnovana i radna organizacija čiji je direktor bio 1975.-1984. Jedan je od inicijatora obnove Istarskog narodnog kazališta.Godine 1984. prešao je u Nacionalni park Brijuni gdje je utemeljio keramičku radionicu i organizirao arhivsku građu. Prvu samostalnu izložbu slika priredio je 1987. te je postao prvim predsjednikom HDLU-a Istre. Nakon umirovljenja intenzivno se bavio slikarstvom izlažući samostalno u brojnim hrvatskim i slovenskim gradovima.
Nekadašnja ravnateljica Javne ustanove Pula Film Festival Zdenka Višković Vukić prisijetila se bogatog opusa ovog velikog pulskog umjetnika. "Martin Bizjak je jednostavno stigao kao zvjezda padalica, smjestio se u Pulu te je svojim iskrama poput vatrometa bljeskao svih ovih godina. Prilika kada od nas otiđu veliki ljudi naše je promišljanje o nama samima i iskri koja zrači dalje i koju nam je svima ostavio." - kazala je Višković Vukić.
Povjesničarka umjetnosti Gorka Ostojić Cvajner istaknula je kako joj pripada velika čast govoriti na oproštaju od velikog umjetnika. "Bio je dar svih darova u mojem životu, toliki poklon koji je uvelike odredio i moj trud i moj život. Nesebičan altruist bio je graditelj, nikada destruktur ni tuđega ni svojega, koji je drugima oko sebe pomagao u gradnji njihovih vrtova s ciljem općeg dobra u srcu." - poručila je Ostojić Cvajner.
Na kraju, predsjednica Slovenskoga kulturnoga društva Istra Klaudija Velimirović prisjetila se svojih dana i bliskog poznanstva s Martinom te organiziranja brojnih izložba koji su umnogočemu obogatili kulturu Pule i cijele Istre.
Martin Bizjak je rođen 1929. u Hrastniku u Sloveniji. U Ljubljani je 1957. diplomirao na Akademiji za likovne umjetnosti. Iste godine preselio se u Pulu gdje je djelovao kao likovni pedagog u današnjoj OŠ Centar te je 1962. na poziv načelnika za prosvjetu Općine Pula osnovao referadu za kulturu. Pomagao je brojnim kolegama u organiziranju samostalnih izložbi, a 1970. je sudjelovao u otvaranju Izložbenog salona, prvoga prostora namijenjenog likovnosti, putem kojeg je, između ostalih, surađivao i s Boškom Obradovićem. Otkupom umjetničkih djela postavio je temelj za ono što je kasnije imenovano Fundusom Grada Pule. Uključen je u reorganizaciju Filmskoga festivala (1974.) kad je uprava preseljena u Pulu gdje je osnovana i radna organizacija čiji je direktor bio 1975.-1984. Jedan je od inicijatora obnove Istarskog narodnog kazališta.Godine 1984. prešao je u Nacionalni park Brijuni gdje je utemeljio keramičku radionicu i organizirao arhivsku građu. Prvu samostalnu izložbu slika priredio je 1987. te je postao prvim predsjednikom HDLU-a Istre. Nakon umirovljenja intenzivno se bavio slikarstvom izlažući samostalno u brojnim hrvatskim i slovenskim gradovima.
Podijeli
