Lideri smo po izdvajanju za poduzetnike pa je nezaposlenost u Puli triput niža od hrvatskog, a dvaput od EU prosjeka

Na portalu gradonačelnik.hr objavljen je intervju s gradonačelnikom Pule Borisom Miletićem kojega prenosimo u cijelosti:

"U posljednje dvije godine imamo više od 1000 novozaposlenih osoba, a za mjesec dana očekujemo dovršetak jedne u nizu investicija koja će otvoriti dodanih 500-tinjak novih radnih mjesta. Da nema situacije s Uljanikom, bio bih jako zadovoljan gospodarskom situacijom u Puli, ali ovako to ne mogu reći. Vlada je pokazala krajnju ignorantnost i nezainteresiranost kad su u pitanju i Istra i Uljanik, za koji tražimo samo jednak tretman koji su imala sva ostala brodogradilišta u Hrvatskoj. Podsjetit ću da jedino Uljanik od svih hrvatskih brodogradilišta nije iskoristio državne potpore koje se mogu dodijeliti poduzetnicima u teškoćama, ističe pulski gradonačelnik

Grad Pula ušao u samo finale našeg velikog izbora najboljih gradova u kategoriji gospodarstva, a u našim redovnim analizama već se etablirao kao grad s najvećim izdvajanjem za poduzetnike. O gospodarskoj slici grada i mjerama i projektima kojima je u narednom periodu planiraju dodatno poboljšati razgovarali smo s gradonačelnikom Borisom Miletićem.

G. Miletić, koliko ste Vi zadovoljni gospodarskom slikom grada i koliko na nju utječe situacija s Uljanikom?

- Prema puno pokazatelja Pula je grad lider i primjer ostalim gradovima u Hrvatskoj i, da nema situacije sa Uljanikom, rekao bi da sam zadovoljan napretkom i dinamikom kojom se razvijaju Pula i Istra. No, s obzirom na sve što se događa u Uljaniku, kako mogu biti zadovoljan!? Riječ je o kompaniji koja je integralni dio Pule, i to ne samo u gospodarskom smislu. I sad je situacija u toj firmi došla do usijanja. Iako odgovornost za to prije svega snosi Uprava, reakcije Vlade kao najvećeg pojedinačnog vlasnika bile su katastrofalne. Pokazali su krajnju ignorantnost i nezainteresiranost kad su u pitanju i Istra i Uljanik. Mi za Uljanik od Vlade tražimo samo jednak tretman koji su imala sva ostala brodogradilišta u Hrvatskoj.

Podsjetit ću da jedino Uljanik od svih hrvatskih brodogradilišta nije iskoristio državne potpore koje se mogu dodijeliti poduzetnicima u teškoćama. Vlada je, osim što je gurnula Uljanik u stečaj, očito odlučila potpuno ugasiti jednu cijelu proizvodnu granu, brodgradnju.

Kakva je sudbina Uljanika, može li brodogradnja ostati primarna djelatnost?

- Duboko vjerujem da može, a u zemljama EU možemo vidjeti dobre primjere da je to moguće. Uljanik ima tradiciju dugu 160 godina. U njemu je akumulirano ogromno znanje. Jedino se Uljanik od svih brodogradilišta u Hrvatskoj opredijelilo za sektor proizvodnje visoko-specijaliziranih plovila, za što ima „know-how“. Upravo na tome europska brodogradilišta grade svoje buduće poslovne strategije, pa ne vidim razlog zašto Uljanik ne bi u tome uspio.

Koje konkretne poteze očekujete od države i mislite li da je takva pomoć uopće moguća zbog pravila EU?

- Mi smo dali prijedlog kako riješiti nastalu situaciju i on je sasvim sigurno provodiv. Kratkoročno treba omogućiti da se „lex Agrokor“ primijeni i na Uljanik. To bi Uljaniku osiguralo dodatno vrijeme da dođe do daha, da se isplate plaće i da se stvari poslože. Ne znam kako HDZ misli objasniti da je preko noći donio zakon za spas Agrokora kao tvrtke u stopostotnom privatnom vlasništvu, a da ne želi primijeniti taj isti zakon na tvrtku kojoj je država najveći pojedinačni vlasnik. Posredno time govorimo o spašavanju 75% hrvatske brodogradnje. Prilikom pisanja zakona HDZ se posebno potrudio da Uljanik ne uđe u taj zakon što znači da su već tada znali da se žele riješiti i Uljanika i brodogradnje.

Srednjoročno bi se Vlada mogla ugledati na ostale članice EU koje su stale iz brodogradnje kao strateške djelatnosti. Tu mislim na sustav dopuštenih horizontalnih potpora i stimulativnog okruženja kojeg jedino Vlada može stvoriti. Prije svega putem jamstvenog fonda, odnosno financijske institucije koja bi osigurala jamstva za financiranje izgradnje broda i pratila gradnju od ugovaranja do primopredaje.

Što sam Grad može i planira po tom pitanju?

- Nažalost jako malo možemo učiniti. Grad Pula je suvlasnik svega 0,3 posto Uljanika, zbog čega nema mogućnost odlučivati praktički ni o čemu. Prvi dan kada smo saznali za probleme u Uljaniku smo reagirali, iako bez ikakvih ovlasti i utjecaja. Radimo sve što je u našoj moći da pritisnemo one koji imaju alate da se Uljaniku i radnicima pomogne, a to je prije svega Vlada koja je, nemojmo zaboraviti, najveći pojedinačni vlasnik Uljanika. Grad je uvijek pomogao Uljaniku, od prebijanja dugova nadalje i to ćemo činiti i dalje. Nama je cilj da se sačuvaju radna mjesta i da opstanu i brodogradilište i brodogradnja.

Što se tiče poduzetnika, Grad Pula je proteklih godina iz proračuna izdvajao uvjerljivo najviše od svih gradova za poticajne mjere i programe. Koje biste istaknuli kao najjače?

- Da, lideri smo u izdvajanju novaca za poticajne mjere i programe usmjerene prema poduzetnicima u Hrvatskoj. Samo u zadnje četiri godine izdvojili smo više od 8,2 milijuna kuna za naše poduzetnike. Ako uzmemo u obzir i aktivnosti naše Istarske razvojne agencije, kroz razne programe, mjere i EU projekte plasirano je preko 528 milijuna kuna za poduzetnike. Rezultati koje danas vidimo pokazuju da smo dobro usmjerili ta sredstva. Najviše interesa poduzetnici iskazuju kad je riječ o potporama za novoosnovane tvrtke i za nabavku imovine poput strojeva, alata i ostale opreme.

Koliko ste zadovoljni efektima ovih mjera i koliko su one utjecale na činjenicu da je Pula proteklih godina u samom hrvatskom vrhu po broju poduzetnika?

- Zadovoljan sam rezultatima i sigurno je da su aktivnosti i mjere koje smo poduzeli doprinijele tome. I to ne samo mjere za poticanje poduzetništva u užem smislu nego sve aktivnosti i investicije koje je grad poduzeo. Od izgradnje kanalizacije i plinofikacije grada u koju je uloženo preko 350 milijuna kuna, do izgradnje novih prometnica i uređenja parkinga za koje je izdvojeno preko 200 milijuna kuna. Sve to skupa rezultiralo je time da je Pula danas uz Zagreb, grad s najviše poduzetnika u odnosu na broj radno sposobnog stanovništvo. Za ove rezultate treba prije svega čestitati svim radnicima i poduzetnicima jer su oni ti koju naš grad guraju naprijed. No još je puno posla pred svima nama ako želimo dostići razvijene europske regije i gradove za što, vjerujem, imamo potencijala.

Imate li neke statistike o broju novih radnih mjesta koja su poduzetnici otvorili na području Grada Pule u proteklih, recimo, godinu-dvije?

- Ukupni broj poduzetnika koji radi i stvara u Puli kreće se uglavnom oko 2.800, ali je zanimljiv podatak da broj zaposlenih kod poduzetnika konstantno raste. U posljednje dvije godine tako imamo više od 1000 novozaposlenih osoba. Naime poduzetnici u Puli su 2015. godine zapošljavali nešto više od 13.800 osoba, dok je u 2017. u Puli bilo oko 14.800 zaposlenih. Ako ćemo još o podacima i statistici – prosječna stopa nezaposlenosti u Puli danas iznosi 2,5 posto, odnosno dva je puta niža od prosjeka Europske unije i čak tri puta niža od prosjeka Hrvatske. Uz navedeno za mjesec dana očekujemo dovršetak jedne u nizu investicija koja će otvoriti dodanih 500-tinjak novih radnih mjesta.

O čemu je riječ?

- Riječ je o trgovačkom centru koji će se prostirati na 71 tisuću kvadrata bruto površine na području nekadašnjeg kamenoloma koji ovime dobiva novu funkciju, a investicija je vrijedna oko 400 milijuna kuna.

Jedna od ključnih zamjerki i pritužbi investitora u Hrvatskoj je nepotrebno i pretjerano administriranje i niz birokratskih prepreka koje ih zagušuju i ometaju im normalno poslovanje. Koliko je Grad Pula u tom smislu fleksibilan, na koji način izlazite u susret poduzetnicima?

- Da se zemlja decentralizira, količina birokratskih prepreka bi se radikalno smanjila. Spuštanjem ovlasti na niže razine, jedinice lokalne samouprave same mogle riješiti probleme i ubrzati sve te procese. Hrvatska je, nakon Grčke, danas najcentraliziranija zemlja u Europskoj uniji. I umjesto da idemo putem Danske i Njemačke, mi postajemo sve centraliziraniji. Konkretan primjer je državna imovina od Vukovara, Dubrovnika do Pule kojom iz Zagreba upravlja 200 službenika u Zagrebu. Pa kako to može biti učinkovito? Nikako!

Mi te prepreke smanjujemo gdje god možemo. Evo jedan konkretan primjer. Pula već više od 10 godina ima razvijen sustav elektroničkog poslovanja s građanima i poduzetnicima, čime smo smanjili papirnatu birokraciju, te omogućili velike uštede u vremenu i novcu, a s druge strane povećali efikasnost poslovanja. Pula je prvi grad u Hrvatskoj koji je to uveo.

Planirate li u proračunu za 2019. što mijenjati kada su poticaji poduzetnicima u pitanju ili ćete zadržati ovogodišnju razinu izdvajanja?

- Uvijek gledamo kako olakšati poslovanje i dati dodatnu podršku našim poduzetnicima pa ni 2019. neće u tome biti iznimka. Kada je riječ o proračunu i općenito o javnim gradskim financijama, odgovorno, racionalno i pažljivo planiramo svaku proračunsku kunu. To je posebno bitno u izvanrednim situacijama kao što je ova mučna situacija s Uljanikom. Posebno sam ponosan što proračun planiramo u suradnji s građanima i mjesnim odborima, te tek nakon svih provedenih konzultacija idemo na finalno usvajanje. Da je takav način rada ispravan, potvrđuju sva relevantna istraživanja koja već godinama Pulu pozicioniraju među najštedljivije i najtransparentnije gradske uprave u Hrvatskoj.

U kojoj ste fazi s izradom proračuna, koji će biti prioriteti i ključni projekti u idućoj godini?

- Proračun je upravo u fazi izrade. Prerano je govoriti o detaljima jer pozorno pratimo razvoj situacije s Uljanikom i njen utjecaj na proračun, no za očekivati je da ćemo ići u realizaciju projekata koje smo pripremali do sada, kao što su nastavak izgradnje pulske obilaznice, uređenje dijela prostora oko naše Arene, uređenja centra grada, točnije prostora Giardina, te niza drugih projekata. Vezano uz poduzetništvo svakako bih istaknuo projekt uređenja co-working prostora u samom centru Pule koje će služiti kao svojevrsni poduzetnički centar.

Jedan od ključnih projekata čija je realizacija planirana za ovu godinu jest gradski bazen. Kako napreduju radovi, kad planirate otvorenje?

- Nakon više od 30 godina čekanja, izgradnja kompleksa javnih gradskih bazena bliži se kraju, a prema procjenama s terena samo otvaranje očekuje nas krajem idućeg mjeseca. Definitivno je riječ o najvažnijem projektu na području sporta koji je realiziran u posljednjih nekoliko godina u Puli. Kompleks broji ukupno tri bazena: bazen vaterpolo dimenzija 34x25 metara, multifunkcionalni bazen 25x10 metara i bazen za bebe. Bazeni će biti dostupni svim građanima Pule - djeci predškolskog i školskog uzrasta, osobama s invaliditetom i osobama sa smanjenom pokretljivošću, rekreativcima, osobama treće životne dobi, plivačima i sportskim klubovima. Posebno je važno da će se pored rekreacije, treninga i obuke plivača, u bazenu moći održavati međunarodna natjecanja u 25 metarskim bazenima u svim plivačkim disciplinama, te međunarodne vaterpolo utakmice i turniri.

Grad Pula po mnogim je istraživanjima, a potvrdio je to i u našem izboru najboljih gradova, jedno od najpoželjnijih mjesta za život u Hrvatskoj. Na čemu Vam je trenutno fokus kada je kvaliteta života u gradu u pitanju, koji su to projekti i mjere kojima radite na tome da Pula bude još bolji grad za život?

- Već smo tradicionalno visoko plasirani u takvim istraživanjima u Hrvatskoj. Nedavno su znanstvenici Ekonomskog instituta svojoj analizi o kvaliteti života uvrstili Pulu u TOP 5 najboljih gradova prema indeksu pametnog urbanog razvoja. Takvi su rezultati potvrda da smo na dobrom putu i poticaj su da budemo još bolji.

Uravnotežen razvoj smatram ključnim za kvalitetu života. Građani moraju imati dobru osnovnu infrastrukturu od cesta, kanalizacije, rasvjete. Ali to nije dovoljno bez npr. kvalitetnih i dostupnih vrtića i škola. Zbog toga sam ponosan na više od 300 milijuna kuna koje smo u posljednjih nekoliko godina uložili u vrtiće i škole u kojima se nastava gotovo svugdje odvija u jednoj smjeni. Očekujem završetak nove bolnice koncem iduće godine, a uz to se radi i na izgradnji novih kapaciteta za smještaj studenata. Kada na te dobre temelje dodate i bogatu ponudu sporta i kulture u gradu koji ima godišnje preko 1000 manifestacija – mislim da je to dobitna formula. Tim ritmom i smjerom nastaviti ćemo i dalje."