Grad Pula dijeli građanima 132 stabla te se obogaćuju javne zelene površine

Podjelom 132 stabla voćki građanima te sadnjom više desetaka stabala na javnim zelenim površinama na Rivi, u Ulici starih statuta, Arsenalskoj, na Hidrobazi, u sklopu dječjih igrališta i sportskih terena, Grad Pula se i ove se godine pridružuje akciji „Zasadi stablo, ne budi panj!“.
U sklopu ove akcije građanima će se podijeliti trogodišnje voćke i to 50  stabala maslina, 50 stabala smokvi, 20 stabala nara, 30 stabala cijepljenog lješnjaka te 32 stabla dvogodišnjeg pitomog kestena.

„Sadnjom stabala na javnim zelenim površinama i u sklopu privatnih vrtova i okućnica doprinosi se povećanju zelenog fonda grada, zaštiti i očuvanju okoliša a koje aktivnosti spadaju u prioritetne Grada Pule. Osim pozitivnog aspekta u pogledu obogaćivanja zelenog fonda u gradu, građani će moći uživati i u blagodatima plodova voćki koje će, sigurni smo, s punom pažnjom njegovati.“, istaknuo je pulski gradonačelnik Boris Miletić.

Podsjetimo, prijave za preuzimanje stabla građani grada Pule mogu dostaviti  udruzi za zaštitu okoliša “Zasadi stablo, ne budi panj!” do kraja današnjeg dana putem e-maila istarska@zasadistablonebudipanj.hr a sama sadnja planirana je u periodu od 1. do 7. ožujka 2021. godine. O svim detaljima oko preuzimanja stabla građani će na vrijeme biti obaviješteni. 

I prije same sadnje od strane građana u svojim vrtovima i okućnicama, djelatnici Hortikulture Pula Herculanee će, nastavno na povoljne vremenske uvjete, započeti sa sadnjom više stabala ladonje, platane, hrasta crnike te pinija unutar zelenog pojasa na Rivi, u Ulici starih statuta, Arsenalskoj i na Hidrobazi, kao zamjenska stabla na prethodno uklonjena ili osušena stabla. Aktivnosti sadnje ukrasnih stabla nastavit će se i na drugim javnim zelenim površinama u kojima će, u sklopu akcije „Zasadi stablo, ne budi panj!“, moći aktivno sudjelovati građani. Vrijeme i lokacija sadnje najavit će se dan ranije. Navedimo da se u sklopu aktivnosti održavanja javnih zelenih površina vrše i postupanja po zahtjevima građana/stanara i upravitelja zgrada te će se, temeljem zahtjeva stanara za uklanjanje stabla budući nanosi štetu okolnoj infrastrukturi te predstavlja potencijalnu opasnost, izvršiti uklanjanje jednog stabla ladonje u Ulici Olge Ban. 

Naglasimo još jednom da su zaštita i očuvanje zelenih površina bitne odrednice u sustavu prostornog planiranja Grada Pule a njihova zastupljenost, u kontekstu praćenja stanja zelenog fonda te poduzimanja mjera za njegovim povećanjem, uobičajena aktivnost kako u planiranju tako i provedbi konkretnih aktivnosti na realizaciji.

Obzirom da je grad "živo tkivo" i svakodnevno se razvija, nove javne zelene površine formiraju se prilikom realizacije gradskih projekata izgradnje i održavanja i kao takve postaju sastavni dio redovnog održavanja. Samo u posljednjih desetak godina na području Pule posađeno je više tisuća stabala, grmova i trajnica, čime se značajno smanjila emisija CO2.

Razvijanje svijesti o važnosti zelenila u odnosu na sveukupnu kvalitetu života, ostvarivanju ciljeva zaštite okoliša i održivog razvitka te smanjenju onečišćenja okoliša misao je vodilja tijekom provedbe raznih aktivnosti posebno u radu sa mladima i udrugama u kojem smislu je  iznimno bitna predmetna kolektivna sadnja stabala pod nazivom "Zasadi drvo, ne budi panj“. I prethodnoj se akciji Pula odazvala među prvim gradovima kojom prilikom je na javnim je zelenim površinama te zelenim površinama dječjih vrtića i  škola posađeno stotinjak stabala, a isto toliko ih je donirano sugrađanima da ih posade u sklopu svojih okućnica. 

Podsjetimo i na konkretne pokazatelje koji, na razini prostornih planova, ukazuju na vrlo visoku zastupljenost zelenih i rekreacijskih površina  u usporedbi sa zastupljenosti ostalih namjena.
U odnosu na ukupnu površinu kopnenog dijela GUP-a Grada Pule, koja iznosi 3.205 ha, čak 40 %  odnosi se na zelene površine kako slijedi: oko 235 ha ili gotovo 8% čine Javne zelene površine, oko 702 ha ili 22% čine Zaštitne zelene površine te oko 340 ha ili oko 10% površine namijenjene Sportu i rekreaciji.

Navedeni pokazatelji govore u prilog opredjeljenja Grada Pule o važnosti zelenila koja značajno nadilazi preporuke zastupljenosti  određene od strane Europske komisije kao i konkretne pokazatelje na razini velikih gradova u Hrvatskoj ali i na Europskoj razini.
Temeljeno na podacima sa posljednjeg popisa na kojem je za Grad Pulu evidentirano 57.460 stanovnika  proizlazi da Javne zelene površine čine gotovo 41 m2/stanovniku te Zaštitne zelene površine oko 60 m2/stanovniku što Pulu svrstava visoko na ljestvicu gradova sa velikom zastupljenosti zelenih površina u odnosu na broj stanovnika.
Grad Pula je, osim toga, i potpisnica sporazuma o smanjivanju emisije CO2 na što zelenilo izravno utječe, uz ostale mjere.

„Odgovornost je apsolutno na nama i drago mi je da ekološka svijest, posebno otkako su se počele događati promjene u klimi, značajno ojačala.  Moramo biti svjesni da su nam zelene površine itekako važne za zdravlje ali i općenito kvalitetu života. Briga o zelenom fondu itekako spada u prioritete“, zaključio je Miletić.