Puli je potreban zaokret u organizaciji urbane mobilnosti i u tome trebamo sudjelovati svi

Zaključak je to trodnevnog susreta o održivoj urbanoj mobilnosti koju su u Puli od 26. do 28. listopada organizirali Grad Pula, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Glas Istre

Pula ima 52 tisuće stanovnika i čak 39 tisuća automobila, a ljeti je brojka i mnogo viša. U prosjeku, svaki od tih automobila dnevno je u pokretu tek dva sata, dok je ostatak vremena parkiran. Kada k tome pridodamo stanovnike okolnih gradova i općina koji na dnevnoj bazi gravitiraju središtu Pule, jasno je da je postojeća situacija neodrživa. Ne postoji scenarij u kojem gradsko središte može i treba primiti niti omogućiti infrastrukturu za toliko osobnih automobila, a da pritom bude grad ugodan za život čovjeka.

S druge strane, Pula za razliku od mnogih gradova ima strateške dokumente poput Plana održive urbane mobilnosti i Studije uređenja prometa u središtu grada Pule u kojima su navedeni ciljevi, mjere i aktivnosti koje je potrebno provesti kako bi se povećalo korištenje svih oblika javnog prijevoza i destimuliralo dolaženje osobnim automobilom u središte grada. To je ujedno smjer kojim su razvijeni europski gradovi već krenuli, međutim jasno je da provedba ovakvih politika zahtijeva podršku struke, suradnju s okolnim gradovima i općinama, suradnju sa županijom i državnim firmama, znatna financijska sredstva, ali i razumijevanje šire javnosti budući da zadire u stečene navike.

Sve to bile su teme o kojima je više od 60 sudionika ovog trodnevnog susreta žustro razgovaralo i iznjedrilo konstruktivne prijedloge za Grad Pulu, vodeći se primjerima politika razvijenih gradova Osla i Drammena čiji predstavnici su objasnili rezultate, ali i proces i poteškoće s kojima su se kao gradske administracije susreli pri provedbi. Jer, u niti jednom gradu na svijetu promjene se nisu dogodile preko noći, nisu imale jednoglasnu podršku, niti ih je moguće kopirati bez prilagodbe lokalnom kontekstu – veličini grada, financijskim mogućnostima i mentalitetu.

Ključan dio susreta bila je radionica na temu uspostave pješačkih i biciklističkih zona, osnaživanja javnog gradskog prijevoza i njegova usklađivanja s parkirališnom politikom, ali i javnog informiranja. Na radionici su sudjelovali zaposlenici gradske uprave, komunalnih, županijskih i državnih firmi, gradski vijećnici, predstavnici Fakulteta prometnih znanosti i strani stručnjaci i zainteresirana javnost, a postojeći strateški dokumenti korišteni su kao podloga za razgovor.

Sukladno zaključcima radionice i čitavog susreta, Grad Pula će u narednom razdoblju odrediti širu pješačku zonu temeljem prometnog modela koji će pokazati gdje nastaju zagušenja, te u njih integrirati javni gradski prijevoz i alternativne prijevoze kako bi ove zone bile dostupne svima i kako bi se zaštitili stanari i poduzetnici koji u njima posluju. Uspostavom pješačkih zona otvorit će se prostor za više gradskog zelenila i nova korištenja javnih površina, a cilj je da se pješačke zone postupno povežu.

Pritom je posebno važna analiza i uspostava smislene mreže biciklističkih staza koje ne služe samo za rekreaciju, već i kao alternativni javni prijevoz (sustav javnih bicikli) kojeg je potrebno integrirati sa željezničkim i autobusnim kartama, ali i povezati s pulskom obilaznicom i glavnim smjerovima prema centru grada. Javni prijevoz u svim svojim oblicima mora biti fizički, vremenski i financijski dobro uvezan i pouzdan da bi ga građani koristili u većoj mjeri nego sada, te je u tom smislu potrebno bolje uskladiti regionalne s gradskim i prigradskim linijama. Ugradnjom pametnih nadstrešnica korisnicima će se pružiti pravodobne informacije o vremenu dolaska, a budući da je tijekom ljeta i gužvi na cestama uslijed prevelikog broja automobila javni prijevoznik onemogućen u provedbi voznog reda (što korisnike dodatno demotivira za korištenje javnog prijevoza), povećat će se broj i trase prioritetnih (žutih linija) i nadzor autobusnih stajališta s ciljem spječavanja blokade javnog prijevoza.

Za kraj, zaključak je da parkirališna politika, koja standardno izaziva najviše otpora, u svim razvijenim gradovima predstavlja glavni alat poticanja građana i posjetitelja na korištenje javnog prijevoza. Primjeri Osla i Drammena, ali i svih gradova na koje se treba ugledati, pokazali su da su zabrana i povećanje cijena parkiranja u gradskim središtima u kombinaciji s park&ride lokacijama na obodima grada umreženima s javnim prijevozom, kao i širenje zona pod naplatom uz zaštitu stanara i osnaživanje i promicanje javnog prijevoza jedini način i financijski alat za suzbijenje eskalacije automobila na ulicama grada. To se ne odnosi samo na turiste, već i na sve one koji gravitiraju Puli i Puležane koji rade u centru grada. Uz to, u Puli je potrebno izgraditi parkirne kuće na obali te razraditi model kako se ne bi dogodilo da one budu skupa infrastruktura koja se koristi samo tijekom ljeta.

Od Osla smo pak mogli smo saznati da grad već više od 30 godina naplaćuje korištenje cesta unutar administrativnog prstena te tako uprihoduje značajna sredstva koja ulaže isključivo u poboljšanje javnog prijevoza i prometne infrastrukture. S druge strane, primjer Drammena, koji je veličinom bliži Puli, pokazao je koliko je važna suradnja s okolnim gradovima i općinama te ostalim razinama regionalne i državne vlasti kako bi se uspostavio model javnog prijevoza koji je prihvatljiv svima, financijski održiv i atraktivan korisnicima. Nitko ne može uspjeti sam za sebe.

„Ono što je sigurno, Grad Pula radit će na svemu od navedenog kako bi za pet, deset godina bio mnogo više nego danas grad po mjeri čovjeka, jer sada smo prvenstveno grad po mjeri parkiranog automobila. Proaktivno ćemo raditi na edukaciji i komunikaciji uspostave održive urbane mobilnosti, a ovaj susret upravo je jedan od načina informiranja relevantnih dionika, prikupljanja prijedloga i savjeta, ali i revidiranja zaključaka strateških dokumenata. Istinski sam zahvalan suorganizatorima, predavačima, panelistima i svim sudionicima na dragocjenom doprinosu. U narednom razdoblju još intenzivnije i predanije radit ćemo na informiranju kako bismo motivirali građane i pokazali im koristi koje će imati od promjene naših prometnih politika i navika. Zbilja vjerujem da ćemo pritom naići na podršku svih ključnih stručnih i političkih aktera u Puli i okolici jer jedino tako možemo napraviti stvaran zaokret te dokazati građanima i posjetiteljima da je to ispravan put. Ne izmišljamo toplu vodu, ovo što smo čuli i zaključili zadnja tri dana je stvar zdravog razuma i nikome od nas ne bi trebalo biti sporno disati čisti zrak, imati više zelenila i više prostora za šetnju. U protivnom, ako se ovaj trend nastavi, djeci ćemo kao baštinu ostaviti grad koji živi za osobni automobil“, zaključio je Filip Zoričić, gradonačelnik Pule.