Preminuo ugledni povjesničar i intelektualac Miroslav Bertoša
Gradonačelnik Filip Zoričić u svoje osobno ime i u ime grada Pule izrazio je sućut zbog smrti prof. dr. sc. Miroslava Bertoše, uglednog povjesničara i intelektualca:
„Preminuo je profesor Miroslav Bertoša. Jedan od naših najvećih intelektualaca, jedan od mojih najboljih profesora, najbolji poznavatelj pulske i istarske povijesti, veliki znanstvenik koji će zauvijek ostati zapisan u sjećanjima našeg grada.“
Miroslav Bertoša rodio se 17. svibnja 1938. u Beogradu. Nakon što je u kasnu jesen 1947. došao u Istru, stalno se nastanio u Puli, gdje je završio osnovnu školu (1949.) i osam razreda Hrvatske gimnazije „Branko Semelić“ (1957.). Diplomirao je povijest s književnošću na Pedagoškoj akademiji u Puli (1963.), a potom povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1966.). Na tom je Fakultetu obranio doktorsku disertaciju pod naslovom „Gospodarske i društvene prilike u mletačkom dijelu Istre u doba kolonizacije XVI. i XVII. stoljeća“ (1981.).
Svoj znanstveni interes najviše je usmjerio prema Istri u novom vijeku, ali povremeno je zalazio i u starija i novija razdoblja. Glavno područje njegova znanstvenog interesa obuhvaćalo je istraživanje gospodarskih, društvenih, etničkih, migracijskih, kolonizacijskih i kulturno-antropoloških pojava u Istri (prije svega u njezinu mletačkom dijelu) i to od kraja XV. do kraja XVIII. stoljeća. Njegovo višedesetljetno djelovanje i rad tiču se i proučavanja te kritičkog vrednovanja istarske historiografske baštine. Također se bavio demografskom poviješću, a u tome je posebnu pozornost posvećivao kretanjima u europskoj povijesnoj znanosti, osobito avangardnim nastojanjima francuske Škole Annales. Bavio se i temama iz suvremenih promišljanja o problemima razvoja povijesne misli i historiografije općenito te metodologije nastavnog i znanstvenog procesa u povijesti. Od druge polovice 60-ih godina sustavno je istraživao u mnogim arhivskim i drugim fondovima i zbirkama u Hrvatskoj i inozemstvu, napose u Italiji i Francuskoj.
Redovita služba trajala mu je 45 godina, od 1963. do 2008. Od 1963. do 1969. radio je kao asistent na Pedagoškoj akademiji u Puli, a potom je do 1995. bio zaposlen u tadašnjem Sjeverojadranskom institutu JAZU, sada Zavodu za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci – Područnoj jedinici u Puli. Dužnost prvoga generalnog konzula Republike Hrvatske u Trstu obnašao je od 1995. do 1999., a potom se vratio struci. Od 1999. do 2003. bio je upraviteljem Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci; kasnije, od 2019. do smrti, i njegovim voditeljem. Od 2003. do umirovljenja 2008. bio je zaposlen na Filozofskom fakultetu u Puli.
Objavio je 20 knjiga te oko 1060 ostalih bibliografskih jedinica: izvornih znanstvenih radova i priloga, stručnih tekstova, enciklopedijskih natuknica, recenzija, osvrta i kritičkih prikaza, miscellanea, kolumni i feljtona. Posljednja, 21. knjiga „Trošenje života. Gdje li je život što ga izgubih živeći?“, bit će tiskana koncem 2023.
Pored toga što je bio autorom mnogobrojnih znanstvenih i stručnih radova i voditeljem brojnih znanstvenih projekata, prof. dr. sc. Miroslav je Bertoša ta nova naučena znanja i stečena saznanja, napose pak znanstvenu osjetljivost prema problemima prošlosti, prenosio mnogim naraštajima hrvatskih studenata povijesti. Osim na matičnome Odsjeku za povijest puljskoga Filozofskog fakulteta, tijekom radnoga vijeka, ali i dugo nakon umirovljenja, predavao je na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, Odjelu za informatologiju i komunikologiju Sveučilišta u Zadru, Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, poslijediplomskim doktorskim studijima sveučilišta u Dubrovniku i Splitu, a na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli na studiju kulture i turizma do 2021. godine.
Za izniman doprinos unapređivanju povijesne znanosti, posebice za dugogodišnje proučavanje povijesti Pule i Istre, 2006. primio je „Nagradu Grada Pule za životno djelo“.
Nagradu „Ivan Lučić“ za životno djelo, za višedesetljetni znanstveno-istraživački rad i nastavnu djelatnost na visokoškolskim institucijama diljem Hrvatske, u svibnju 2015. dodijelili su mu Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti i Društvo hrvatskih povjesničara.
Za iznimna postignuća u istraživanju povijesti sjevernoga Jadrana u ranome novom vijeku, koja su otvorila put novim historiografskim pristupima prošlosti i sadašnjosti Istre, 2021. dobio je i nagradu Humanističnog društva Histria iz Kopra.
Preminuo je u Puli 24. kolovoza 2023. godine, a pokopan je na groblju Moj mir u Pazinu.
