Obilježena 81. godišnjica prvog bombardiranja Pule

Gradonačelnik Pule Filip Zoričić danas je kod Spomenika palim žrtvama 2. svjetskog rata u Jeretovoj ulici u Puli položio cvijeće čime je obilježena 81. godišnjica prvog bombardiranja Pule koje se dogodilo 9. siječnja 1944. godine.

Obilježavanju su prisustvovali predstavnici Mjesnog odbora Sveti Polikarp - Sisplac koji su također položili vijenac, kao i predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Pule Boris Siljan.

„Danas smo se tradicionalno okupili na ovom mjestu kako bismo odali poštovanje svim žrtvama ovog teškog bombardiranja. Nažalost, toga je dana stradala 101 nevina žrtva, a ozlijeđeno je bilo 175 civila. Današnjim obilježavanjem prisjećamo se nevinih žrtava, a ovaj spomenik je svima nama opomena koliko je važno da živimo u miru“, poručio je gradonačelnik Filip Zoričić.

Okupljenima se prigodno obratio i predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Pule Boris Siljan rekavši kako se toga dana dogodila velika tragedija za naš grad te kako se bombardiranje, koje je u potpunosti promijenilo izgled Pule, nastavilo i u narednim mjesecima.

„Nažalost, nastradalo je puno civila i mi smo danas ovdje kako bi im odali počast“, zaključio je Siljan.

Podsjetimo, najteže su posljedice pretrpjeli civilni objekti i ljudi koji su u njima živjeli. Bili su pogođeni današnji Giardini, Zagrebačka ulica, Anticova, Flaciusova, Benediktinske opatije, cijelo područje između Monte Zara, Monte Cappelletta i Monte Paradiso, Radićeva, Tartinijeva i Marulićeva ulica. Od civilnih je zona najteža razaranja pretrpio mjesni odbor Sv. Polikarp gdje je samo manji broj zgrada ostao neoštećen.

Glavni razlog savezničkog bombardiranja Pule bio je strateški položaj grada kao i velika ratna luka koja se nalazila u to vrijeme pod njemačkom vojnom upravom.

Najrazorniji napad dogodio se 9. siječnja 1944., kada je 109 bombardera B-17 uništilo dijelove grada, uključujući školu Alessandro Manzoni, pritom usmrtivši oko stotinu ljudi. Napadi su se nastavili do ožujka 1945., uključujući pogibiju poznatih lokalnih osoba, poput svećenika Graziana Zanina i nogometaša Alda Fabbra. Žrtve su sahranjene na Mornaričkom groblju, dok u svojoj 3000 godina dugoj povijesti Pula nikad prije nije doživjela ovakvo razaranje koje je kasnije dovelo do potpuno izmijenjenog izgleda grada.