05/10/2010
Kanalizacija je preduvjet razvoja rive
Prenosimo u cijelosti intervju gradonačelnika Borisa Miletića s novinarom Glasa Istre Goranom Rojnićem o projektu izgradnje obalnog kolektora kanalizacijskog sustava.
"Izgradnja obalnog kolektora preduvjet je razvoja Pulskog zaljeva i u pravom smislu riječi vraćanja Pule k moru, gdje bi se velik dio društvenog života odvijao na mjestu koje priliči mediteranskom gradu
Do kraja ove godine na potezu pulske rive započet će projekt izgradnje obalnog kolektora kanalizacijskog sustava Pule. Uz ovaj najosjetljiviji dio kanalizacijskog sustava, graditi će se kanalizacija i u drugim, povezanim dijelovima, grada, no, jasno je kako je obalni kolektor prioritet u cilju zaštite i napretka Pulskog zaljeva koji je desetljećima zagađivan fekalnim vodama iz pulskih kućanstava. Gradonačelnik Boris Miletić prvi opširnije prezentira ovaj projekt od kojeg se puno očekuje i koji nudi novu mogućnost razvoja Pule.
Izgradnja kanalizacijskog sustava, čiji je segment obalni kolektor na rivi, je jedan od najvažnijih prioriteta ovoga grada jer će se njime omogućiti dugoročni razvoj i povratak Pule moru. Nakon što je vojska napustila pulski akvatorij od sjeverne luke do Muzila i grad postao demitaliziran interes nam je razviti pulsku rivu i luku, koja ima jako puno pogodnosti i mogućnosti za razvijanje, započeo je razgovor gradonačelnik.
Osim što imamo obvezu, koju je propisala Europska unija s rokom prilagodbe do 2017. ovaj sadašnji primitivan način ispuštanja fekalne kanalizacije u podmorje kod nas, a drugdje u potoke ili rijeke, naprosto nije ekološki prihvatljiv. I nakon isteka roka bit će sankcioniran. No, neovisno o tim rokovima, koje ćemo mi ispuniti puno prije, omogućit ćemo novi razvoj našega grada. Pula je niz desetljeća bila jako vojno industrijsko središte, a sada možemo razgovarati o civilnim sadržajima i iskoristiti blagodati zaštićenog zaljeva, posebno veličanstvenog pogleda na amfiteatar s mora pa već sada lučka uprava uspostavlja kontakte za cruising turizam. Glavni preduvjet je da kanalizacija ne završava u pulskom zaljevu, već da ga iskoristimo za sasvim drugu namjenu. Teško je govoriti o razvoju i turističko-ugostiteljskim sadržajima bez rješavanja kanalizacije na rivi. Upravo tako gledam projekt izgradnje kanalizacije, kao preduvjet razvoja Pulskog zaljeva i u pravom smislu riječi vraćanja grada k moru gdje bi se velik dio društvenih aktivnosti i života grada i građana odvijao na mjestu koje priliči jednom mediteranskom gradu kao što je Pula.
Realizacija tako velikog projekta ima i svojih mana, prvenstveno neugodnosti koje će tijekom radova trpjeti građani i pulski promet.
Gradnja infrastrukture ispod površine, kopanje cesta, usporavanje ili zatvaranje prometa, sve to izaziva određena negodovanja. Kada se nakon radova sve zatrpa i stavi u pogon to se i ne vidi. I do sada je već puno napravljeno, kilometri infrastrukture, a malo se toga značajno promijenilo jer i dalje fekalne vode završavaju u zaljevu. Ljudi ustvari nemaju predodžbu o obimu posla jer se ne vidi. Međutim, osobno mi je neprihvatljivo da u 2010. godini velik postotak fekalnih voda bez ikakvog tretmana završava u podmorju. To je nedopustivo prema prirodi i okolišu.
Na koji se način namjerava građanima prezentirati projekt, jer mnogima će biti nejasan, a izazvat će velike poteškoće u svakodnevnom životu.
Naša je dužnost, gradske uprave i Herculanee, kroz razno razne oblike komunikacije s građanima poput press-konferencija, prijenosa sjednica Gradskog vijeća, određenih TV emisije, te u konačnici putem letaka i jumbo plakata, informirati i pokazati građanima u što se troše proračunska sredstva i koji su benefiti toga. Dužnost nam je građanima pružiti potpunu i kvalitetnu informaciju da bi u potpunosti shvatili projekt i zbog čega je on važan.
Kada se gradi kanalizacija, ljudi odmah pomisle na rješavanje problema poplavljivanja nekih dijelova Pule. Zanima ih kako će to utjecati na uobičajeno nakupljanje vode na Trgu Republike, Portarati i Flanatiku za velikih kiša te hoće li spriječiti katastrofe poput nedavnih na Velom Vrhu i u Štinjanu.
Izgradnja obalnog kolektora prvenstveno koristi zbrinjavanju fekalnih voda. Ako govorimo o starogradskoj jezgri, tu je sustav kanalizacije mješoviti jer nije moguće ići u razdjeljni sustav. To bi bilo neracionalno, a zbog bogatog nasljeđa središta grada, pitanje je koliko bi trajalo. S druge strane, sigurno da današnji sustav oborinskih voda više ne zadovoljava gradske potrebe, posebno jer je količina padavina iz godine u godinu sve veća, ali i zato jer je intenzitet vršnog opterećenja sve veći i veći. Nedavno je palo preko 150 litara po kvadratnom metru, a godišnji prosjek je 700 litara. Poznato je da Pula, posebno centar grada, pri padavina većim od 60 litara na određenim točkama u gradu ima problema s poplavama, no, radimo na njegovom otklanjanju. Jedna od zamisli je da se dio oborinskih voda koje opterećuju kanal Pragrande preusmjeri na kanal Dolinka, čime bi se smanjio pritisak. Ukoliko se, pak, i dalje bude događalo da padne oko 150 litara po kvadratnom metru u kratkom periodu, morat ćemo posegnuti za dodatnim rješenjima, na čemu naše stručne službe već rade.
Iz Vaših odgovora očito je da će taj značiti uređenje obalnog dijela grada poput, primjerice, Zadra i Splita.
Nakon što izgradimo infrastrukturu kanalizacije na redu je projekt koji smo ustvari već pokrenuli - produživanje i uređenje rive, odnosno šetnice koja će koristit za društvene događaje. Poput Zadra i Splita tako će i Pula konačno dobiti značajan prostor u zaljevu koji do sada nije bila u mogućnosti kvalitetno koristiti. Zaista se ne možemo ponositi ovim što danas podrazumijevamo pod rivom. Izgradnja kanalizacije na rivi je preduvjet za njeno uređenja, a najvažnije da se neće iznova morati kopati.
Kako napreduje projekt uređenja rive?
Konzultiranje s građanima i gospodarstvenicima bio je nulti korak da bi se dobio jasan razvoj Pule prema moru. Stvorena je baza za uređenje i sada krećemo s natječajem za urbanističko uređenje rive. Do kraja godine bi trebao biti gotov natječaj, a zatim za mjesec-dva i rješenje uređenja rive koje bi se potom prezentiralo javnosti."
Intervju je objavljen 5. listopada 2010. u Glasu Istre.
"Izgradnja obalnog kolektora preduvjet je razvoja Pulskog zaljeva i u pravom smislu riječi vraćanja Pule k moru, gdje bi se velik dio društvenog života odvijao na mjestu koje priliči mediteranskom gradu
Do kraja ove godine na potezu pulske rive započet će projekt izgradnje obalnog kolektora kanalizacijskog sustava Pule. Uz ovaj najosjetljiviji dio kanalizacijskog sustava, graditi će se kanalizacija i u drugim, povezanim dijelovima, grada, no, jasno je kako je obalni kolektor prioritet u cilju zaštite i napretka Pulskog zaljeva koji je desetljećima zagađivan fekalnim vodama iz pulskih kućanstava. Gradonačelnik Boris Miletić prvi opširnije prezentira ovaj projekt od kojeg se puno očekuje i koji nudi novu mogućnost razvoja Pule.
Izgradnja kanalizacijskog sustava, čiji je segment obalni kolektor na rivi, je jedan od najvažnijih prioriteta ovoga grada jer će se njime omogućiti dugoročni razvoj i povratak Pule moru. Nakon što je vojska napustila pulski akvatorij od sjeverne luke do Muzila i grad postao demitaliziran interes nam je razviti pulsku rivu i luku, koja ima jako puno pogodnosti i mogućnosti za razvijanje, započeo je razgovor gradonačelnik.
Osim što imamo obvezu, koju je propisala Europska unija s rokom prilagodbe do 2017. ovaj sadašnji primitivan način ispuštanja fekalne kanalizacije u podmorje kod nas, a drugdje u potoke ili rijeke, naprosto nije ekološki prihvatljiv. I nakon isteka roka bit će sankcioniran. No, neovisno o tim rokovima, koje ćemo mi ispuniti puno prije, omogućit ćemo novi razvoj našega grada. Pula je niz desetljeća bila jako vojno industrijsko središte, a sada možemo razgovarati o civilnim sadržajima i iskoristiti blagodati zaštićenog zaljeva, posebno veličanstvenog pogleda na amfiteatar s mora pa već sada lučka uprava uspostavlja kontakte za cruising turizam. Glavni preduvjet je da kanalizacija ne završava u pulskom zaljevu, već da ga iskoristimo za sasvim drugu namjenu. Teško je govoriti o razvoju i turističko-ugostiteljskim sadržajima bez rješavanja kanalizacije na rivi. Upravo tako gledam projekt izgradnje kanalizacije, kao preduvjet razvoja Pulskog zaljeva i u pravom smislu riječi vraćanja grada k moru gdje bi se velik dio društvenih aktivnosti i života grada i građana odvijao na mjestu koje priliči jednom mediteranskom gradu kao što je Pula.
Realizacija tako velikog projekta ima i svojih mana, prvenstveno neugodnosti koje će tijekom radova trpjeti građani i pulski promet.
Gradnja infrastrukture ispod površine, kopanje cesta, usporavanje ili zatvaranje prometa, sve to izaziva određena negodovanja. Kada se nakon radova sve zatrpa i stavi u pogon to se i ne vidi. I do sada je već puno napravljeno, kilometri infrastrukture, a malo se toga značajno promijenilo jer i dalje fekalne vode završavaju u zaljevu. Ljudi ustvari nemaju predodžbu o obimu posla jer se ne vidi. Međutim, osobno mi je neprihvatljivo da u 2010. godini velik postotak fekalnih voda bez ikakvog tretmana završava u podmorju. To je nedopustivo prema prirodi i okolišu.
Na koji se način namjerava građanima prezentirati projekt, jer mnogima će biti nejasan, a izazvat će velike poteškoće u svakodnevnom životu.
Naša je dužnost, gradske uprave i Herculanee, kroz razno razne oblike komunikacije s građanima poput press-konferencija, prijenosa sjednica Gradskog vijeća, određenih TV emisije, te u konačnici putem letaka i jumbo plakata, informirati i pokazati građanima u što se troše proračunska sredstva i koji su benefiti toga. Dužnost nam je građanima pružiti potpunu i kvalitetnu informaciju da bi u potpunosti shvatili projekt i zbog čega je on važan.
Kada se gradi kanalizacija, ljudi odmah pomisle na rješavanje problema poplavljivanja nekih dijelova Pule. Zanima ih kako će to utjecati na uobičajeno nakupljanje vode na Trgu Republike, Portarati i Flanatiku za velikih kiša te hoće li spriječiti katastrofe poput nedavnih na Velom Vrhu i u Štinjanu.
Izgradnja obalnog kolektora prvenstveno koristi zbrinjavanju fekalnih voda. Ako govorimo o starogradskoj jezgri, tu je sustav kanalizacije mješoviti jer nije moguće ići u razdjeljni sustav. To bi bilo neracionalno, a zbog bogatog nasljeđa središta grada, pitanje je koliko bi trajalo. S druge strane, sigurno da današnji sustav oborinskih voda više ne zadovoljava gradske potrebe, posebno jer je količina padavina iz godine u godinu sve veća, ali i zato jer je intenzitet vršnog opterećenja sve veći i veći. Nedavno je palo preko 150 litara po kvadratnom metru, a godišnji prosjek je 700 litara. Poznato je da Pula, posebno centar grada, pri padavina većim od 60 litara na određenim točkama u gradu ima problema s poplavama, no, radimo na njegovom otklanjanju. Jedna od zamisli je da se dio oborinskih voda koje opterećuju kanal Pragrande preusmjeri na kanal Dolinka, čime bi se smanjio pritisak. Ukoliko se, pak, i dalje bude događalo da padne oko 150 litara po kvadratnom metru u kratkom periodu, morat ćemo posegnuti za dodatnim rješenjima, na čemu naše stručne službe već rade.
Iz Vaših odgovora očito je da će taj značiti uređenje obalnog dijela grada poput, primjerice, Zadra i Splita.
Nakon što izgradimo infrastrukturu kanalizacije na redu je projekt koji smo ustvari već pokrenuli - produživanje i uređenje rive, odnosno šetnice koja će koristit za društvene događaje. Poput Zadra i Splita tako će i Pula konačno dobiti značajan prostor u zaljevu koji do sada nije bila u mogućnosti kvalitetno koristiti. Zaista se ne možemo ponositi ovim što danas podrazumijevamo pod rivom. Izgradnja kanalizacije na rivi je preduvjet za njeno uređenja, a najvažnije da se neće iznova morati kopati.
Kako napreduje projekt uređenja rive?
Konzultiranje s građanima i gospodarstvenicima bio je nulti korak da bi se dobio jasan razvoj Pule prema moru. Stvorena je baza za uređenje i sada krećemo s natječajem za urbanističko uređenje rive. Do kraja godine bi trebao biti gotov natječaj, a zatim za mjesec-dva i rješenje uređenja rive koje bi se potom prezentiralo javnosti."
Intervju je objavljen 5. listopada 2010. u Glasu Istre.
Podijeli
