12/05/2011
Obilježavanje Međunarodne godine šuma i Međunarodnog dana biološke raznolikosti (22.5.) - Uređenje park šume Busoler
Povodom obilježavanja Međunarodne godine šuma i Međunarodnog dana biološke raznolikosti (22.5.), Grad Pula je nakon značajnih ulaganja i intenzivnog uređenja park-šume Šijana, započeo i s uređenjem park-šume Busoler.
Grad Pula, MO Busoler, JU "Natura Histrica", Hrvatske šume - Šumarija Pula i Pula Herculanea zajednički su organizirali radnu akciju čišćenja park-šume Busoler. Šumarija Pula održava park-šumu Busoler te je već izvršila sanitarne zahvate na području. Djelatnici JU "Natura Histrica" sakupit će opasni otpad unutar područja šume te će postaviti barijere za prilaz automobilima na pristupne puteve. Završni dio proljetne akcije uređenja šume najavljen je za 14. svibnja 2011. godine kada MO Busoler i Grad Pula organiziraju akciju čišćenja park-šume Busoler s početkom u 9,00 sati.Pozvani su svi građani volonteri da se pridruže spomenutoj akciji, a okupljanje je planirano na Šišanskoj cesti - bijeli put za fazaneriju. U poslijepodnevnim satima nakon akcije slijedi druženje uz roštilj i piće za sudionike. Po završetku događanja djelatnici komunalne tvrtke Pula Herculanea pobrinut će se za zbrinjavanje prikupljenog otpada.
ZANIMLJIVOSTI PARK-ŠUME BUSOLER
Na području MO Busolera uz prometnicu Pula-Šišan nalazi se park šuma "Busoler" površine 22,5 ha. Park šumom proglašena je 1996. godine. Prirodni fenomen šume predstavlja sađena sastojina alepskog bora (Pinus halepensis Mill.), brucijskog bora (Pinus brutia Ten.) i crnog bora (Pinus nigra Arnold.). Stabla alepskog i brucijskog bora, čija je starost 115 godina, većih su pejzažnih vrijednosti. Sastojina je dobrog uzrasta i vitalnosti, potpuno gustog do gustog sklopa krošnje. Uz navedene vrste borova pojavljuje se crnika, medunac i pojedinačna stabla čempresa.
U šumi se provode nužni sanitarni zahvati. Šumarija je prije 15 godina proredom uklonila stabla koja su bila pregusto raspoređena, zbog čega se nisu mogla normalno razvijati i ona koja su smetala razvoju najkvalitetnijih stabala. Danas se u šumi nalaze lijepo razvijeni borovi, širokih krošanja, visoki i do 25 metara. Donji sloj šume se pomlađuje borovima, hrastovima meduncem, cerom i crnikom koji će u budućnosti izrasti u lijepu mješovitu šumu hrastova, borova i pratećih vrsta mediteranske vegetacije.
Stabla brucijskog bora služe kao sjemenska stabla, od kojih se sakuplja sjeme za uzgoj sadnica u rasadnicima Hrvatskih šuma.
MEčUNARODNA GODINA ŠUMA
Upravo ova godina proglašena je Međunarodnom godinom šumas ciljem podizanja svijesti o održivom upravljanju, očuvanju i održivom razvoju svih tipova šuma. Sve države članice pozivaju se da tijekom 2011. godine na međunarodnoj i nacionalnoj razini sudjeluju i organiziraju niz događanja i aktivnosti kojima bi se obilježila Međunarodna godina šuma, a sve zajedno s ciljem širenja svijesti i edukacije javnosti o dobrobiti koje šumski ekosustavi daju cijelom planetu te svim segmentima čovjekova života. Prilikom obilježavanja Međunarodne godine šuma, veliki naglasak se daje održivom gospodarenju šumama kao potrebnom temelju svih ljudskih aktivnosti.
Šuma nam, osim drvne mase koja se može koristiti na razne načine, pruža i puno vrjednije općekorisne funkcije, a to su:
- Zaštita tla, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava
- Utjecaj na vodni režim i hidroenergetski potencijal
- Utjecaj na plodnost tla i poljoprivrednu proizvodnju
- Utjecaj na klimu
- Zaštita i unapređenje ljudskog okoliša
- Stvaranje kisika i pročišćavanje atmosfere
- Rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija
- Utjecaj na faunu i divljač
Zato čuvajmo šume jer dok one dišu, punim plućima disat ćemo i mi.
MEčUNARODNI DAN BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI
U svijetu se 22. svibnja obilježava Međunarodni dan biološke raznolikosti, a u Hrvatskoj i Dan zaštite prirode. Međunarodnim danom biološke raznolikosti upozorava se na zabrinjavajuću ugroženost biološke raznolikosti i ubrzano siromašenje vrsta i ekoloških sustava, zbog čega je ugrožen i čovjek.
Pojam "biološka raznolikost" označuje svu različitost života na Zemlji i obuhvaća sve gene, životinjske i biljne vrste, ekološke sustave i krajolike.
Hrvatska je po biološkoj raznolikosti jedna od najbogatijih europskih zemalja. Velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta sa znatnim brojem endema, o čemu u nas još nema cjelovita i sveobuhvatna popisa, a svake godine otkrivaju se nove vrste i podvrste. Broj poznatih vrsta u Hrvatskoj je oko 37.000, a pretpostavljena je brojka znatno veća - od 50.000 do više od 100.000.
Grad Pula, MO Busoler, JU "Natura Histrica", Hrvatske šume - Šumarija Pula i Pula Herculanea zajednički su organizirali radnu akciju čišćenja park-šume Busoler. Šumarija Pula održava park-šumu Busoler te je već izvršila sanitarne zahvate na području. Djelatnici JU "Natura Histrica" sakupit će opasni otpad unutar područja šume te će postaviti barijere za prilaz automobilima na pristupne puteve. Završni dio proljetne akcije uređenja šume najavljen je za 14. svibnja 2011. godine kada MO Busoler i Grad Pula organiziraju akciju čišćenja park-šume Busoler s početkom u 9,00 sati.Pozvani su svi građani volonteri da se pridruže spomenutoj akciji, a okupljanje je planirano na Šišanskoj cesti - bijeli put za fazaneriju. U poslijepodnevnim satima nakon akcije slijedi druženje uz roštilj i piće za sudionike. Po završetku događanja djelatnici komunalne tvrtke Pula Herculanea pobrinut će se za zbrinjavanje prikupljenog otpada.
ZANIMLJIVOSTI PARK-ŠUME BUSOLER
Na području MO Busolera uz prometnicu Pula-Šišan nalazi se park šuma "Busoler" površine 22,5 ha. Park šumom proglašena je 1996. godine. Prirodni fenomen šume predstavlja sađena sastojina alepskog bora (Pinus halepensis Mill.), brucijskog bora (Pinus brutia Ten.) i crnog bora (Pinus nigra Arnold.). Stabla alepskog i brucijskog bora, čija je starost 115 godina, većih su pejzažnih vrijednosti. Sastojina je dobrog uzrasta i vitalnosti, potpuno gustog do gustog sklopa krošnje. Uz navedene vrste borova pojavljuje se crnika, medunac i pojedinačna stabla čempresa.
U šumi se provode nužni sanitarni zahvati. Šumarija je prije 15 godina proredom uklonila stabla koja su bila pregusto raspoređena, zbog čega se nisu mogla normalno razvijati i ona koja su smetala razvoju najkvalitetnijih stabala. Danas se u šumi nalaze lijepo razvijeni borovi, širokih krošanja, visoki i do 25 metara. Donji sloj šume se pomlađuje borovima, hrastovima meduncem, cerom i crnikom koji će u budućnosti izrasti u lijepu mješovitu šumu hrastova, borova i pratećih vrsta mediteranske vegetacije.
Stabla brucijskog bora služe kao sjemenska stabla, od kojih se sakuplja sjeme za uzgoj sadnica u rasadnicima Hrvatskih šuma.
MEčUNARODNA GODINA ŠUMA
Upravo ova godina proglašena je Međunarodnom godinom šumas ciljem podizanja svijesti o održivom upravljanju, očuvanju i održivom razvoju svih tipova šuma. Sve države članice pozivaju se da tijekom 2011. godine na međunarodnoj i nacionalnoj razini sudjeluju i organiziraju niz događanja i aktivnosti kojima bi se obilježila Međunarodna godina šuma, a sve zajedno s ciljem širenja svijesti i edukacije javnosti o dobrobiti koje šumski ekosustavi daju cijelom planetu te svim segmentima čovjekova života. Prilikom obilježavanja Međunarodne godine šuma, veliki naglasak se daje održivom gospodarenju šumama kao potrebnom temelju svih ljudskih aktivnosti.
Šuma nam, osim drvne mase koja se može koristiti na razne načine, pruža i puno vrjednije općekorisne funkcije, a to su:
- Zaštita tla, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava
- Utjecaj na vodni režim i hidroenergetski potencijal
- Utjecaj na plodnost tla i poljoprivrednu proizvodnju
- Utjecaj na klimu
- Zaštita i unapređenje ljudskog okoliša
- Stvaranje kisika i pročišćavanje atmosfere
- Rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija
- Utjecaj na faunu i divljač
Zato čuvajmo šume jer dok one dišu, punim plućima disat ćemo i mi.
MEčUNARODNI DAN BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI
U svijetu se 22. svibnja obilježava Međunarodni dan biološke raznolikosti, a u Hrvatskoj i Dan zaštite prirode. Međunarodnim danom biološke raznolikosti upozorava se na zabrinjavajuću ugroženost biološke raznolikosti i ubrzano siromašenje vrsta i ekoloških sustava, zbog čega je ugrožen i čovjek.
Pojam "biološka raznolikost" označuje svu različitost života na Zemlji i obuhvaća sve gene, životinjske i biljne vrste, ekološke sustave i krajolike.
Hrvatska je po biološkoj raznolikosti jedna od najbogatijih europskih zemalja. Velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta sa znatnim brojem endema, o čemu u nas još nema cjelovita i sveobuhvatna popisa, a svake godine otkrivaju se nove vrste i podvrste. Broj poznatih vrsta u Hrvatskoj je oko 37.000, a pretpostavljena je brojka znatno veća - od 50.000 do više od 100.000.
Podijeli
