Novosti

09/06/2011

Gradonačelnik Miletić na okruglom stolu Nacionalnog indeksa sreće

Gradonačelnik Pule Boris Miletić na okruglom je stolu u organizaciji Nacionalnog indeksa sreće predstavio projekte koji su unaprijedili kvalitetu života građana Pule. Okrugli stol s temom "Kako država utječe na kvalitetu života građana" održan je jučer u muzeju Mimara u Zagrebu, a tom su prilikom predstavljeni i rezultati istraživanja Nacionalnog indeksa sreće magazina Banka te tvrtki Hendal i Allianz.

Gradonačelnik Miletić objasnio je kako Puljani s gradskom administracijom mogu komunicirati putem interneta, što u konačnici podiže kvalitetu života. Naglasio je da Grad Pula u projekte iz područja zaštite okoliša ulaže 700 milijuna kuna. "Daljnji prioriteti su nam ulaganja u sport i školstvo", pojasnio je Miletić, dodavši kako je zahvaljujući ulaganju u izgradnju škola, u posljednjih nekoliko godina novih 1600 pulskih osnovnoškolaca započelo s pohađanjem nastave u jednoj smjeni. Miletić je posebno naglasio da su cijene usluge privatnih i gradskih vrtića u Puli izjednačene.

Prema navedenom istraživanju, čak 72%  građana smatra da političke stranke ne rade u interesu građana, a samo 2% građana je zadovoljno njihovim radom. Zaključak je da nije lako biti građanin Hrvatske jer je vlast neosjetljiva na njegove potrebe.
Najviše zabrinjava činjenica da je nezadovoljstvo posebno izraženo u dobnoj skupini od 25 do 44 godina jer se radi o prirodno najpropulzivnijoj skupini građana. Oko 60 posto građana nezadovoljno je odnosom države prema njima samima, kao i prema prirodnim i drugim nacionalnim bogatstvima.
"To je duboko porazan rezultat za političke strukture Hrvatske", zaključio je Dean Ajduković, predstojnik Katedre za socijalnu psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Posebni gost okruglog stola bio je David G. Blunt, britanski veleposlanik u Hrvatskoj, koji je naveo primjer svoje zemlje koja također mjeri sreću građana. Naime, nakon inicijative premijera Camerona, državni zavod za statistiku počeo je ispitivati subjektivno zadovoljstvo građana, koje je, tvrdi Blunt, iznimno važno za dobrobit zemlje.
 "U svijetu jačaju alternativni oblici utjecaja građana na donošenje odluka, pa će organizacije civilnog društva postajati sve značajnije i u Hrvatskoj" kazao je Nenad Zakošek, dekan Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. "Bez angažmana samih građana ne može doći do promjene, jer se političke elite neće dobrovoljno reformirati niti će građanima "pokloniti" više demokracije", zaključio je Zakošek.

"Javnost može utjecati na javnu upravu", rekla je Anamarija Musa s Pravnog fakulteta, dodavši da se građani u razvijenim demokracijama uključuju u oblikovanje javnih politika te ocjenjuju kvalitetu javnih usluga i učinkovitost javnog sektora. "Uključivanjem u upravljanje podijeljena je i odgovornost za učinke. Osim državnog i privatnog sektora, danas su u svijetu sve značajnije organizacije civilnog društva, što znači da građani sve aktivnije sudjeluju u svim sferama društvenog života" pojasnila je Musa.

Nevladine organizacije i zaklade postali su globalni igrači i njihova uloga u formiranju globalnih javnih politika u budućnosti će u svijetu jačati, pa iako one ne mogu riješiti sve probleme politika, pokazuju da se stvari mogu rješavati drugačije i učinkovitije. Vidljivo je to i iz prakse Zelene akcije, udruženja građana za zaštitu okoliša. Toni Vidan iz Zelene akcije istaknuo je kako je pozicija nevladinih udruga danas u Hrvatskoj vrlo nezahvalna. "Civilni sektor doveden je u poziciju da ovisi o financiranju iz fondova Europske unije te se zbog toga veliki dio vremena aktivisti bave pisanjem projekata koje predlažu Europskoj komisiji. S druge strane, konkretne probleme lokalne zajednice prisiljeni smo rješavati u slobodno vrijeme i na manje-više volonterskoj bazi", kazao je Vidan.