13/10/2011
Boris Fiolić, koautor projekta gradske rive: "Vratit ćemo Puli mediteranski duh"
Prenosimo u cijelosti intervju uglednog hrvatskog arhitekta Borisa Fiolića iz Studija Boševski-Fiolić, čiji je rad odabran kao najbolje idejno rješenje uređenja pulske rive s novinarom Glasa Istre Goranom Rojnićem.
Boris Fiolić, ugledni hrvatski arhitekt Studija Boševski-Fiolić, u Pulu je, uz suradnike Zorana Boševskog i Marka Vitkovića, došao prezentirati i pojasniti svoj rad koji je odabran kao najbolje idejno rješenje uređenja gradske rive. Odluku da se baš rad Studija BF u konkurenciji 13 pristiglih rješenja proglasi najboljim Fiolić je nazvao razumnom te istaknuo da se do potpune realizacije rješenja kakvo je ponudio dolazi malim koracima.
- Glavna nit vodilja nam je bila kako napraviti Pulu mediteranskim gradom. Svi mediteranski gradovi na našoj strani Jadrana imaju pristup moru, dakle, afirmiraju se na taj način. Tako je Split napravio novu rivu, Zadar je učinio isto. Pula danas to nema. Ovo je savršena prilika, koliko smo upoznati s inicijativom koja ima politički i gradski konsenzus, da Pula izađe na more i sve svoje prednosti afirmira na najbolji mogući način.
U rivi bi trebali uživati pješaci
- Pulska riva ipak je specifična, njome dominira brodogradilište Uljanik, a usto je praktički dva stoljeća bila vojno zatvorena.
- Uređenje rive ne znači da se zbog toga brodogradilište miče iz pulskog zaljeva. Mi arhitekti ne znamo hoće li se to ikad dogoditi. Nama Uljanik još uvijek radi i tko zna koliko će godina još raditi i hoće li ikada prestati. No, postojanje brodogradilišta u pulskom zaljevu ne znači da se Pula treba odmaknuti od mora. Dapače, treba doći do njega. Stoga smo napravili potpuno novo rješenje s proširenom rivom kako bi ona uistinu postala gradska, dakle, da pješaci uživaju na njoj. Da ona postane pravi centar svega što se skupilo unutar nekakvih parametara grada. Čak i onaj rubni dio rive, od Arene prema silosima, pretvara se u zonu novih sadržaja s plivalištem, klubovima, veslačkim klubom i raznim drugim sadržajima. Oni nisu zamišljeni kao fiksne građevine, već na pontonima u moru kako bi ih se za deset-petnaest ili više godina moglo zamjeniti drugim sadržajima ukoliko za to Pula bude imala potrebe. U tom slučaju će se lako promjeniti jer nisu fiksni.
- Prometu u mirovanju, odnosno parkirnom prostoru, dali ste naglasak u vašem idejnom rješenju.
- Ponudili smo različite parkirne sadržaje od starogradske jezgre do onih, recimo, neurbaniziranih dijelova rive. Tu je ključ našeg rješenja. Uredili smo promet u mirovanju na drugi način. Parkirni prostor turističkih autobusa spojili smo na prostor željezničkog kolodvora gdje će se iskrcavati turisti koji posjećuju Arenu i druge znamenitosti. Postoji i rješenje, možda malo radikalno, da se iz samog centra izbaci parkiranje vozila i da se ono servisira na brodu koji bi bio nadomak Uljanika ili negdje drugdje u akvatoriju zaljeva. To ujedno aktivira i potencijal Uljanika, koji je strateški dio Pule.
Infrastrukturno se projekt već realizira
- Prilikom otvaranja izložbe svih pristiglih natječajnih radova rekli ste da je možda bilo i boljih radova od vašeg, što mislite zašto je onda vaš rad izabran kao najbolji?
- Rekao sam to zato što su kolege koji su se prijavili na natječaj vrhunski hrvatski arhitekti koji su napravili vrlo interesantna rješenja. No mora se računati, a to je naš moto, da mi radimo arhitekturu koja je u Hrvatskoj primjerena i dostižna, kako kulturno i urbanistički, tako i financijski. Ne mogu se ponuditi futuristička rješenja u zemlji poput naše koja je, ipak, financijski siromašna unatoč tome što je bogata duhom.
- Dakle, vaše je rješenje razumno?
- Vrlo razumno i vrlo izvedivo. U razgovoru s gradonačelnikom Pule spoznali smo da je infrastrukturno rješenje rive već praktički započelo u fazama. Mi ustvari nastavljamo s urbanističkim rješenjem iznad te infrastrukture, koja je potrebna jer mora funkcionirati kanalizacija i sve ostalo, te povezujemo različite strukture grada u cjelinu. - Uoči objavljivanja radova na natječaju bilo je raznih razmišljanja o budućem izgledu rive i kojoj će postojećoj biti najsličnija, odnosno, može li uistinu zaživjeti poput splitske i zadarske. Po čemu će, kada se realizira ideja odabranog rješenja, pulska riva biti posebna? - Pulska riva sigurno nije splitska riva. Splitska riva je puna života, dok pulska trenutno nema život. Našim rješenjem omogućavamo Puli da se otvori za život uz more jer trenutno bježi od mora, Split je oduvijek na svojoj rivi, zna se da živi na rivi, a mi ovim rješenjem dajemo mogućnost i prednost da se taj život i u Puli oformi uz more. Pula ima fantastične mogućnosti otvaranja moru, a ovim rješenjem sigurno će se dobiti šansa da se to ostvari.
Intervju je objavljen 11. listopada 2011. u Glasu Istre.
Boris Fiolić, ugledni hrvatski arhitekt Studija Boševski-Fiolić, u Pulu je, uz suradnike Zorana Boševskog i Marka Vitkovića, došao prezentirati i pojasniti svoj rad koji je odabran kao najbolje idejno rješenje uređenja gradske rive. Odluku da se baš rad Studija BF u konkurenciji 13 pristiglih rješenja proglasi najboljim Fiolić je nazvao razumnom te istaknuo da se do potpune realizacije rješenja kakvo je ponudio dolazi malim koracima.
- Glavna nit vodilja nam je bila kako napraviti Pulu mediteranskim gradom. Svi mediteranski gradovi na našoj strani Jadrana imaju pristup moru, dakle, afirmiraju se na taj način. Tako je Split napravio novu rivu, Zadar je učinio isto. Pula danas to nema. Ovo je savršena prilika, koliko smo upoznati s inicijativom koja ima politički i gradski konsenzus, da Pula izađe na more i sve svoje prednosti afirmira na najbolji mogući način.
U rivi bi trebali uživati pješaci
- Pulska riva ipak je specifična, njome dominira brodogradilište Uljanik, a usto je praktički dva stoljeća bila vojno zatvorena.
- Uređenje rive ne znači da se zbog toga brodogradilište miče iz pulskog zaljeva. Mi arhitekti ne znamo hoće li se to ikad dogoditi. Nama Uljanik još uvijek radi i tko zna koliko će godina još raditi i hoće li ikada prestati. No, postojanje brodogradilišta u pulskom zaljevu ne znači da se Pula treba odmaknuti od mora. Dapače, treba doći do njega. Stoga smo napravili potpuno novo rješenje s proširenom rivom kako bi ona uistinu postala gradska, dakle, da pješaci uživaju na njoj. Da ona postane pravi centar svega što se skupilo unutar nekakvih parametara grada. Čak i onaj rubni dio rive, od Arene prema silosima, pretvara se u zonu novih sadržaja s plivalištem, klubovima, veslačkim klubom i raznim drugim sadržajima. Oni nisu zamišljeni kao fiksne građevine, već na pontonima u moru kako bi ih se za deset-petnaest ili više godina moglo zamjeniti drugim sadržajima ukoliko za to Pula bude imala potrebe. U tom slučaju će se lako promjeniti jer nisu fiksni.
- Prometu u mirovanju, odnosno parkirnom prostoru, dali ste naglasak u vašem idejnom rješenju.
- Ponudili smo različite parkirne sadržaje od starogradske jezgre do onih, recimo, neurbaniziranih dijelova rive. Tu je ključ našeg rješenja. Uredili smo promet u mirovanju na drugi način. Parkirni prostor turističkih autobusa spojili smo na prostor željezničkog kolodvora gdje će se iskrcavati turisti koji posjećuju Arenu i druge znamenitosti. Postoji i rješenje, možda malo radikalno, da se iz samog centra izbaci parkiranje vozila i da se ono servisira na brodu koji bi bio nadomak Uljanika ili negdje drugdje u akvatoriju zaljeva. To ujedno aktivira i potencijal Uljanika, koji je strateški dio Pule.
Infrastrukturno se projekt već realizira
- Prilikom otvaranja izložbe svih pristiglih natječajnih radova rekli ste da je možda bilo i boljih radova od vašeg, što mislite zašto je onda vaš rad izabran kao najbolji?
- Rekao sam to zato što su kolege koji su se prijavili na natječaj vrhunski hrvatski arhitekti koji su napravili vrlo interesantna rješenja. No mora se računati, a to je naš moto, da mi radimo arhitekturu koja je u Hrvatskoj primjerena i dostižna, kako kulturno i urbanistički, tako i financijski. Ne mogu se ponuditi futuristička rješenja u zemlji poput naše koja je, ipak, financijski siromašna unatoč tome što je bogata duhom.
- Dakle, vaše je rješenje razumno?
- Vrlo razumno i vrlo izvedivo. U razgovoru s gradonačelnikom Pule spoznali smo da je infrastrukturno rješenje rive već praktički započelo u fazama. Mi ustvari nastavljamo s urbanističkim rješenjem iznad te infrastrukture, koja je potrebna jer mora funkcionirati kanalizacija i sve ostalo, te povezujemo različite strukture grada u cjelinu. - Uoči objavljivanja radova na natječaju bilo je raznih razmišljanja o budućem izgledu rive i kojoj će postojećoj biti najsličnija, odnosno, može li uistinu zaživjeti poput splitske i zadarske. Po čemu će, kada se realizira ideja odabranog rješenja, pulska riva biti posebna? - Pulska riva sigurno nije splitska riva. Splitska riva je puna života, dok pulska trenutno nema život. Našim rješenjem omogućavamo Puli da se otvori za život uz more jer trenutno bježi od mora, Split je oduvijek na svojoj rivi, zna se da živi na rivi, a mi ovim rješenjem dajemo mogućnost i prednost da se taj život i u Puli oformi uz more. Pula ima fantastične mogućnosti otvaranja moru, a ovim rješenjem sigurno će se dobiti šansa da se to ostvari.
Intervju je objavljen 11. listopada 2011. u Glasu Istre.
Podijeli
