17/10/2011
Položeni vijenci povodom obilježavanja 82. obljetnice strijeljanja Vladimira Gortana
Danas su na spomen obilježje u Gortanovoj uvali na šetalištu Lungo Mare položeni vijenci povodom obilježavanja 82. obljetnice strijeljanja istaknutog istarskog antifašiste i rodoljuba Vladimira Gortana. Polaganju vijenaca prisustvovala je zamjenica gradonačelnika Vera Radolović te predstavnici i članovi Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Pule. Prigodnim programom, pjesmama i recitacijama obilježena je pogibija simbola otpora Vladimira Gortana.
17. listopada 1929. godine istarski omladinac i rodoljub Vladimir Gortan, 25-godišnji seljak iz Berma osuđen je i strijeljan u Puli nakon rasprave pred takozvanim Posebnim sudištem za zašitu države.
Njegove prijatelje Živka Gortana, Viktora Bačca, Dušanai Vjekoslava Ladavcafašistički je sud osudio na strogu tamnicu od 30 godina. Premda su u Pulu upućene mnogobrojne molbe za pomilovanje iz mnogih slobodoljubivih zemalja svijeta, talijanske fašističke vlasti ostale su gluhe na te prosvjede i sud je donio već unaprijed pripremljenu osudu.
Rasprava je održana u zaista neobičnim okolnostima i završena istoga dana kad je počela. Smrtna osuda izvršena je istom brzinom, samo 24 sata nakon donošenja osude, i to hicima u leđa, kako su to inače činili talijanski fašisti.
Tim smaknućima fašisti su htjeli dati Istri zastrašujući primjer kako bi se jednom zauvijek izbila svaka pomisao da u tim krajevima pod talijanskom vlašću mogu postojati Hrvati ili Slovenci. Talijanski fašizam donio je 6. studenoga 1926. Zakon o zaštiti države na temelju kojeg je osnovano Posebno sudište i stvoren zakonski instrument koji mu je omogućivao suđenje i izricanje kazni protivnicima režima. Presude su u Istri od 1927. do 1932. odvele na robiju 106 Hrvata i Slovenaca, a petoricu u smrt.
Gortan i njegovi prijatelji nisu mogli silom zatomiti svoje nacionalne osjećaje i zaboraviti svoje podrijetlo. Ljubav prema svojoj pravoj domovini i nacionalnoj pripadnosti morali su platiti životom ili teškom tamnicom.
17. listopada 1929. godine istarski omladinac i rodoljub Vladimir Gortan, 25-godišnji seljak iz Berma osuđen je i strijeljan u Puli nakon rasprave pred takozvanim Posebnim sudištem za zašitu države.
Njegove prijatelje Živka Gortana, Viktora Bačca, Dušanai Vjekoslava Ladavcafašistički je sud osudio na strogu tamnicu od 30 godina. Premda su u Pulu upućene mnogobrojne molbe za pomilovanje iz mnogih slobodoljubivih zemalja svijeta, talijanske fašističke vlasti ostale su gluhe na te prosvjede i sud je donio već unaprijed pripremljenu osudu.
Rasprava je održana u zaista neobičnim okolnostima i završena istoga dana kad je počela. Smrtna osuda izvršena je istom brzinom, samo 24 sata nakon donošenja osude, i to hicima u leđa, kako su to inače činili talijanski fašisti.
Tim smaknućima fašisti su htjeli dati Istri zastrašujući primjer kako bi se jednom zauvijek izbila svaka pomisao da u tim krajevima pod talijanskom vlašću mogu postojati Hrvati ili Slovenci. Talijanski fašizam donio je 6. studenoga 1926. Zakon o zaštiti države na temelju kojeg je osnovano Posebno sudište i stvoren zakonski instrument koji mu je omogućivao suđenje i izricanje kazni protivnicima režima. Presude su u Istri od 1927. do 1932. odvele na robiju 106 Hrvata i Slovenaca, a petoricu u smrt.
Gortan i njegovi prijatelji nisu mogli silom zatomiti svoje nacionalne osjećaje i zaboraviti svoje podrijetlo. Ljubav prema svojoj pravoj domovini i nacionalnoj pripadnosti morali su platiti životom ili teškom tamnicom.
Podijeli
