Izložba 'Jedrenjaci Sv. Nikole'

U utorak, 6. prosinca u 18 sati, povodom blagdana Sv. Nikole održat će se svečano otvorenje izložbe maketa brodova 'Jedrenjaci Sv. Nikole' u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula (Središnja knjižnica, Kandlerova 39). Autor, maketar, Marino Balde ovom izložbom predstavlja 12 ručno izrađenih drvenih jedrenjaka koji su plovili svjetskim morima od 15. do 18. stoljeća. I usputnom prolazniku koji na trenutak zastane i prouči bilo koju od predstavljenih maketa bit će očito koliko je truda i ljubavi uloženo u njihovu izradu. U nastavku možete pročitati intervju  s gospodinom Marinom i doznati sve detalje o njegovom hobiju.

Kada ste otkrili svoju strast prema izradi maketa jedrenjaka?
Ovim hobijem bavim se preko 50 godina, od kada sam čitao Robinsona Crusoea. Tada sam se zaljubio u jedrenjake i došla mi je želja da izradim neki brod. U početku, to je još za vrime bivše države, počeo sam ih raditi od furnira. Neko vrijeme sam bio stao, a onda, kada mi se kćer uženila, napravila novu kuću, iskala je da njoj dan neki od tih brodova što sam bio izgradio. Ali žena je rekla "Brodi iz hiže van ne gredu", a ja, da bin zadovoljia obe strane, odlučia san se na izradu novih brodova. I tako san počea, ali teško mi je bilo nabaviti nove materijale jer se "Narodna tehnika" zatvorila. No prijatelj mi je reka da se u Mestreu u Italiji prodaju svi ti materijali za izradu maketa. Onda san stupia u kontakt sa njegovon kćerkom, koja je tamo delala i živila, ona mi je prvi put donesla materijale i dala broj od gospođe koja je držala taj dućan.Onda san počeja izradu tih maketa, jer me vuklo sve više.Samouk san, pa kada san izradija te jednostavnije, vidija san da san savlada tehniku izrade i da san se na izradu složenijih jedrenjaka. Nabavija san si alate, iako ja sve delan ručno, koristin male školske pilice, turpijice, ali san svejeno naša neke alate za izradu letvica, precizne alate, koji ti dopuštaju izradu letvica pod kuten, do 45°. Tad san se da na izradu tih složenijih brodova.
Ti zahtjevniji brodovi su većinom ratni brodovi.

Stari jedrenjaci?
Sve su to jedrenjaci od 1492. do 18. stoljeća, do Bountya. Ratni brodovi su mi bili vajk draži jer su zahtjevniji. I mene je vuklo koliko se ja sam sebi moren dokazati. Uvijek je to ručni rad, sa najpriprostijim alatom.

Koliko vremena treba za izradu jednog većeg jedrenjaka s većim brojem detalja?
Veliki ratni brodovi uzmu od 800 do 1000 sati rada. A moj dan je bija i do deset-dvanaest sati dnevno. To je jako zahtjevno, jer ako pogriješite dva milimetra položaj dekoracije sve ste žbaljali.

Špage ste isto ručno izradili?
Kupova san špage i onda pleja stepenice za penjati se na jarbole. Ča san više dela to san ima više iskustva, i, zašlo je to ča je zašlo.

Koliko ste izradili tih brodova?
A gledajte, ovdje ih je dvanajst, doma he iman još. Nike san učinija u više primjeraka, različitih dimenzija, naprimjer, ovu "Kraljicu mora" ili "Sovereign of the sea" izradio sam u tri veličine.Inače, ovdje su dupli samo "Santa Maria" i "Sovereign of the sea", ostalo su sve unikati.

Očito da ovaj hobi zahtijeva i mnogo čitanja, što nacrta, što povijesnih materijala vezanih uz brodove.
Čujte, svi ti nacrti guštaju od 11 do 20 eura, a uz njih se redovno dobije i povijest toga broda, njegov ratni put i podaci o izradi. Primjerice, ovaj "Sovereign of the sea" bio je jedan od najljepših brodova svoga vrimena i bija je naoružan sa preko sto topova. Od njega su strahovali svi protivnici, nikada nije izgubio ni jednu bitku, a završija je tako, što se jednom mornaru razbila svijeća petrolejka i izgorio je na vezu.

Od svih ovih maketa koja vam je oduzela najviše vremena, a podarila najviše radosti?
Pazite, čovik se svaken svojen brodu raduje, divi i poštuje. Kao i mater ča cijeni svoju dicu. Oni zahtijevniji su mi draži, jer su mi uzeli više vrimena, više napora. Taj "Sovereign" ima dekoracija, samo ribica preko 60 komada. Ima cvijeća, kraljeva, anđela, različitih životinja. Konj što ga vidite na krmi, izrađen je od drveta, od jasena, samo na njega potrošio sam preko deset ur. Ja onda nisan zna kako ću ja to moći sa britvom, pa je jedan prijatelj iz Medulina, sada je pokojni, je dolazia poli mene pa mi je reka "A kako zubari delaju zube? Znaš une frezice male ke imaju? E ben, ćemo kupiti frezicu pa ćeš delati". I kupija mi je frezu i ja san tako počeja izrađivati i figure. Jer original se prodaje, ali da biš kupija sve te dekoracije, to je samo za njega priko 600 eura. San vidija, da to ne gre tako, jer žena se bunila. Jer tu su i letvice, špagi, čavlići. Čuda je to šoldi. Poša san poli pretelja stolara ki mi je ispilia drvo na debljinu ka mi rabi, 2-3 milimetra i pomalo san počeja sa pilicon školskon to obrađivati.