05/12/2014
Con una serie di misure, Pola cerca di sanare le perdite nel Bilancio causate dalla nuova imposta sul reddito
Pulski gradonačelnik Boris Miletić u prostorijama pulske Komunalne palače održao je konferenciju za novinare na kojoj je govorio o utjecaju izmjena obračuna poreza na dohodak na prihode gradskog proračuna za iduću godinu.
"Možemo generalno zaključiti da je po ovim zakonskim izmjenama odnos centralne države i jedinica lokalne i regionalne samouprave doveden u još centraliziraniji položaj nego što je to prije bilo. Ova izmjena zakona, u konačnici će doprinijeti i socijalnoj nepravdi i dodatnom raslojavanju društva, gdje će građani sa nižim primanjima biti još siromašniji, a oni s višim primanjima još bogatiji", istaknuo je Miletić.
Gradonačelnik je izrazio žaljenje što pri donošenju novog zakona nisu uvaženi prijedlozi Udruge Gradova, čiji je i Pula punopravni član. Budući da oko zakona nije bilo dogovora, niti je on u skladu s Poveljom o lokalnoj samoupravi, kao ni s Ustavom Republike Hrvatske, Grad Pula će se pridružiti Udruzi Gradova i najavljenoj ustavnoj tužbi.
"Želim vrlo jasno i precizno iznijeti da je Pula i do sada štedjela. Mjere štednje u gradskoj upravi počeli smo provoditi još 2007. godine. Među prvima u Hrvatskoj smo objedinili postupak javne nabave i do sada ostvarili višemilijunske uštede na tome, značajno smo informatizirali gradsku upravu, uveli smo lokalnu riznicu. Ako pogledamo unatrag, u ovih osam godina smo za 25 posto smanjili administraciju gradske uprave, za 10 posto smo smanjili broj djelatnika komunalnih poduzeća i naših ustanova. Kao grad jedan smo od najštedljivijih, što potvrđuje Ministarstvo financija, a na plaće djelatnika trošimo nešto ispod 11 posto. Mišljena smo da bi puno pravednije, kako za gospodarstvenike, tako i za građane bila mjera smanjenja poreza na dodatnu vrijednost koja bi se odmah osjetila i na jednak načina zahvatile sve građane", kazao je Miletić te dodao kako de facto imamo dilemu između decentralizacije i dodatne centralizacije Hrvatske, jer znamo da smo nakon Grčke najcentraliziranija država u Europi. Ovim zakonom dodatno se zakidaju prava građana posebno jer izmjenama zakona koji se odnosi na tzv decentralizirane funkcije, primjerice domovi zdravlja, srednje škole, bolnice i vatrogastvo, za koje se dodatno se umanjuju sredstva za financiranje.
"U razgovoru s kolegama gradonačelnicima na nedavnom savjetovanju u Šibeniku, dan nakon što je Vlada utvrdila mjere i smjernice ekonomske politike, većina gradonačelnika, načelnika i župana mogla je jedino konstatirati da će se morati izvršiti određene korekcije, jer za razliku od centralne države prihodi i rashodi proračuna jedinica lokalne i regionalne samouprave moraju biti ujednačeni, ne možemo kao država svoj višak rashoda na prihodima popunjavati dodatnim zaduživanjem", kazao je Miletić.
Konstatirao je kako su većina gradova, općina i županija primorani, kako bi konsolidirali svoje prihode i rashode, donijeti niz mjera koje se odnose na korekcije cijena raznih usluga, stope prireza na porez, smanjenje plaća djelatnika, odnosno administracije javnih službi, smanjenje ili usporavanje određenih investicijskih projekata i u konačnici smanjenje društvenog standarda.
"Teret krize moramo svi podjednako podijeliti, pa tako i oni zaposleni u javnom sektoru, stoga smo već započeli postupak kolektivnog pregovaranja s ciljem smanjenja plaća djelatnika javnih službi. O ovom prijedlogu raspravljati ćemo na sjednici gradskog vijeća 15. prosinca. Također, povećat će se iznos participacije za cijenu vrtića koja će sa dosadašnjih 650,00 kuna mjesečno biti povećana na 690,00 kuna mjesečno, dok će Grad i dalje sudjelovati u subvencioniranju troškova ustanova. Zadnja mjera se odnosi na stopu prireza, koji od kad je uveden 1994. godine pa sve do danas iznosi 7,5 posto, što je bila najniža stopu u odnosu na sve gradove slične veličine, a od 2012. to je i najniža stopa u Republici Hrvatskoj. Grad je primoran od 1. siječnja 2015. korigirati i tu stopu na 12 posto, čime će se naći u prosjeku s drugim gradovima", posebno je naglasio Miletić.
"Ono što će lokalna zajednica izgubiti izmjenama zakona su iznosi primjerice veličina investicije izgradnje tri nova dječja vrtića, ili ukupni iznos koji je Vodovod prošle godine investirao u vodoopskrbu, ili primjerice ukupni iznos potpora koji Grad dodjeljuje najugroženijim građanima, ili pak vrijednost dva proširenja pulskoga groblja" istaknuo je gradonačelnik.
Miletić je zaključio kako će vrijeme pokazati hoće li se ovim mjerama ostvariti učinci koje centralna država priželjkuje, kao što su to su povećanje potrošnje i povećanje prihoda od poreza na dodanu vrijednost. Ipak treba naglasiti da se ovom mjerom značajno destabiliziralo funkcioniranje jedinica lokalne i regionalne samouprave, te da je ovo jedan korak unatrag.
Za kraj je gradonačelnik konstatirao kako ga iskreno smetaju mjere koje se provode, a koje će u konačnici zakinuti građane, dok s druge strane država posjeduje imovinu koja zjapi prazna. Stavljanjem u funkciju zapuštenih zemljišta ili bivših vojnih zona poput onih na teritoriju sjeverne pulske luke ili vojnog aerodroma, mogli bi se realizirati veliki investicijski projekti koji bi donijeli značajne prohode i smanjili nezaposlenost.
"Možemo generalno zaključiti da je po ovim zakonskim izmjenama odnos centralne države i jedinica lokalne i regionalne samouprave doveden u još centraliziraniji položaj nego što je to prije bilo. Ova izmjena zakona, u konačnici će doprinijeti i socijalnoj nepravdi i dodatnom raslojavanju društva, gdje će građani sa nižim primanjima biti još siromašniji, a oni s višim primanjima još bogatiji", istaknuo je Miletić.
Gradonačelnik je izrazio žaljenje što pri donošenju novog zakona nisu uvaženi prijedlozi Udruge Gradova, čiji je i Pula punopravni član. Budući da oko zakona nije bilo dogovora, niti je on u skladu s Poveljom o lokalnoj samoupravi, kao ni s Ustavom Republike Hrvatske, Grad Pula će se pridružiti Udruzi Gradova i najavljenoj ustavnoj tužbi.
"Želim vrlo jasno i precizno iznijeti da je Pula i do sada štedjela. Mjere štednje u gradskoj upravi počeli smo provoditi još 2007. godine. Među prvima u Hrvatskoj smo objedinili postupak javne nabave i do sada ostvarili višemilijunske uštede na tome, značajno smo informatizirali gradsku upravu, uveli smo lokalnu riznicu. Ako pogledamo unatrag, u ovih osam godina smo za 25 posto smanjili administraciju gradske uprave, za 10 posto smo smanjili broj djelatnika komunalnih poduzeća i naših ustanova. Kao grad jedan smo od najštedljivijih, što potvrđuje Ministarstvo financija, a na plaće djelatnika trošimo nešto ispod 11 posto. Mišljena smo da bi puno pravednije, kako za gospodarstvenike, tako i za građane bila mjera smanjenja poreza na dodatnu vrijednost koja bi se odmah osjetila i na jednak načina zahvatile sve građane", kazao je Miletić te dodao kako de facto imamo dilemu između decentralizacije i dodatne centralizacije Hrvatske, jer znamo da smo nakon Grčke najcentraliziranija država u Europi. Ovim zakonom dodatno se zakidaju prava građana posebno jer izmjenama zakona koji se odnosi na tzv decentralizirane funkcije, primjerice domovi zdravlja, srednje škole, bolnice i vatrogastvo, za koje se dodatno se umanjuju sredstva za financiranje.
"U razgovoru s kolegama gradonačelnicima na nedavnom savjetovanju u Šibeniku, dan nakon što je Vlada utvrdila mjere i smjernice ekonomske politike, većina gradonačelnika, načelnika i župana mogla je jedino konstatirati da će se morati izvršiti određene korekcije, jer za razliku od centralne države prihodi i rashodi proračuna jedinica lokalne i regionalne samouprave moraju biti ujednačeni, ne možemo kao država svoj višak rashoda na prihodima popunjavati dodatnim zaduživanjem", kazao je Miletić.
Konstatirao je kako su većina gradova, općina i županija primorani, kako bi konsolidirali svoje prihode i rashode, donijeti niz mjera koje se odnose na korekcije cijena raznih usluga, stope prireza na porez, smanjenje plaća djelatnika, odnosno administracije javnih službi, smanjenje ili usporavanje određenih investicijskih projekata i u konačnici smanjenje društvenog standarda.
"Teret krize moramo svi podjednako podijeliti, pa tako i oni zaposleni u javnom sektoru, stoga smo već započeli postupak kolektivnog pregovaranja s ciljem smanjenja plaća djelatnika javnih službi. O ovom prijedlogu raspravljati ćemo na sjednici gradskog vijeća 15. prosinca. Također, povećat će se iznos participacije za cijenu vrtića koja će sa dosadašnjih 650,00 kuna mjesečno biti povećana na 690,00 kuna mjesečno, dok će Grad i dalje sudjelovati u subvencioniranju troškova ustanova. Zadnja mjera se odnosi na stopu prireza, koji od kad je uveden 1994. godine pa sve do danas iznosi 7,5 posto, što je bila najniža stopu u odnosu na sve gradove slične veličine, a od 2012. to je i najniža stopa u Republici Hrvatskoj. Grad je primoran od 1. siječnja 2015. korigirati i tu stopu na 12 posto, čime će se naći u prosjeku s drugim gradovima", posebno je naglasio Miletić.
"Ono što će lokalna zajednica izgubiti izmjenama zakona su iznosi primjerice veličina investicije izgradnje tri nova dječja vrtića, ili ukupni iznos koji je Vodovod prošle godine investirao u vodoopskrbu, ili primjerice ukupni iznos potpora koji Grad dodjeljuje najugroženijim građanima, ili pak vrijednost dva proširenja pulskoga groblja" istaknuo je gradonačelnik.
Miletić je zaključio kako će vrijeme pokazati hoće li se ovim mjerama ostvariti učinci koje centralna država priželjkuje, kao što su to su povećanje potrošnje i povećanje prihoda od poreza na dodanu vrijednost. Ipak treba naglasiti da se ovom mjerom značajno destabiliziralo funkcioniranje jedinica lokalne i regionalne samouprave, te da je ovo jedan korak unatrag.
Za kraj je gradonačelnik konstatirao kako ga iskreno smetaju mjere koje se provode, a koje će u konačnici zakinuti građane, dok s druge strane država posjeduje imovinu koja zjapi prazna. Stavljanjem u funkciju zapuštenih zemljišta ili bivših vojnih zona poput onih na teritoriju sjeverne pulske luke ili vojnog aerodroma, mogli bi se realizirati veliki investicijski projekti koji bi donijeli značajne prohode i smanjili nezaposlenost.
Podijeli
